Čakavska meteorologija

Izvor: Wikinfo na Hrvatskom jeziku
Skoči na: orijentacija, traži
HrvatGrb.png

Čakavska meteorologija: Ova originalna studija se kao otvoreni izvornik, dozvolom auktora može slobodno kopirati uz citat bez izmjena. A.Ž. Lovrić: Čakavsko nazivlje i tradicije iz meteorologije i oceanografije na Kvarnerskim otocima

  • Ova studija je sastavni dio podprojekta Bodulski Cakavizam 2005, dr. A.-Z. Lovric, Selcina 10, Zagreb-Sesvete, HR-10360, Croatia
  • reprinted in Pomorska meteorologija 52: 21 - 34, Split 2007.

Sažetak: Čakavski pučki nazivi za pojmove iz pomorske meteorologije i oceanografije dosad su bili slabo poznati i zanemareni, osobito iz Kvarnera jer se dosad vjerovalo da kao kopneni Slaveni za to nemamo izvornih izraza osim kasnih mletačkih posuđenica. Sad je ipak popisano oko 790 čakavskih pomorsko-vremenskih naziva iz Raba i Baške, koji su tu tek dijelom romanski i slavenski, a niz inih osobitih su neromansko-predslavenski arhaizmi tj. autohtona baština od antičkih pomorskih Liburna.

  • Ključne riječi: Jadran, otoci, kiše, bura, nazivlje, poslovice, čakavci.

Abstract

Chakavian meteorology (weather terms of Adriatic islanders): The Chakavian vernacular terms of Adriatic islanders from marine meteorology and oceanography, so far were few known and neglected, especially in northeastern Adriatic because formerly one considered that Adriatic islanders immigrated there as continental Slavs from Carpathians, and cannot have original marine terms except the Venetian loanwords. However 790 original terms of marine meteorology and oceanography from the harbours of Rab and Baška are listed here; they are partly inherited from the ancient Liburnian navigators in this area.

  • Keywords: Adriatic, islands, rains, bora storm, terms, proverbs, Chakavians.

Uvodne napomene

Iz čakavske pomorske baštine u Hrvatskoj dosad su bili zapisani uglavnom samo poneki utilitarni pojmovi tj. brodski dijelovi i imena jestivih riba, jer su to skoro jedine pomorske teme dostupne i razumljive kopnenim laicima i jezikoslovcima (Vidović 1984, Vinja 2000-2004). O domaćem nazivlju inih prirodnih pojmova na moru, gdje je potrebno prirodoslovno znanje, još nije objavljeno ništa suvislo, pa je čakavsko nazivlje iz meteorologije i oceanografije donedavna bilo jedva poznato i zanemareno bez sustavnih pregleda, osim donekle za srednju Dalmaciju. Dosad se ono tek dijelom spominje u općem pomorskom rječniku (Vidović 1984, 1977-1993) i najviše u monografskom popisu iz Komiže (Božanić 1983, 1996).

Tek nedavno je još veće bogatstvo i raznolikost osobitoga pomorskog nazivlja iz Baške i Raba nađeno pri objavi dosad najvećeg čakavskog rječnika istočnog Kvarnera (Yošamya 2005), od čega su već detaljno razrađeni domaći nazivi morskih alga (Lovrić i sur. 2002) - vidi ovdje Morski fitonimi, te čakavska imena brojnih zvijezda u pomorskoj orijentaciji (Lovrić 1998)- vidi Jadransko zvizdoslovje. Zato je sada iz tog rječnika od 28.700 čakavskih riječi na istočnom Kvarneru, ovdje tematski izabrano oko 790 naziva za razne pojmove iz pomorske meteorologije i oceanografije, uz dodatna tumačenja i zaključke. Navode se npr. vremenske pojave na moru, oblici dna i obala, a nisu ubrojeni tehničko-brodograđevni detalji koji ne pripadaju prirodoslovlju, pa su većinom poznati iz ranijih utilitarnih popisa. U sadašnjem popisu je nađeno i šezdesetak jedinstvenih domaćih naziva za meteorološko-oceanografske pojmove (oznaka: ● ), za koje ni u stručno-književnom obliku dosad kod nas još nije bilo nikakvih posebnih termina, osim tek približnih višečlanih opisa.

Ovdje se navode samo najbogatiji takvi nazivi iz Raba i Baške, dok su u inim otočnim naseljima istočnog Kvarnera i na kopnenoj obali Vinodola slični pomorski sinonimi znatno siromašniji tek za neke glavne pojmove. Za pomorski Lošinj dosad još nema detaljnog rječnika domaćeg bodulskog cakavizma, kakav postoji za grad Pag (Kustić 2003) gdje su govor i pomorsko nazivlje dosta različiti od Raba i Baške tj. bliže dalmatinskim otocima pa ovdje nisu uvršteni.

Pomorstvo i ribarstvo grada Raba bili su najrazvijeniji u srednjem vijeku od 11.- 14. stoljeća dokle se tamo uglavnom još govorilo latinski jer je tu većina građana potjecala iz Rimskog carstva (Mohorovičić 1987). Zbog toga je sve do kraja 20. st. čakavski govor grada Raba (rabjanska beseda) bio među svim našim dijalektima razmjerno najbogatiji latinskim i grčkim klasicizmima koji obuhvaćaju do 1/3 gradskog rječnika rabskih starosjedilaca. Od 14. st. zbog kuge i doselidbe s kopna pomorstvo na Rabu postupno slabi. Donedavna je postojala samo kraća gramatika iz Raba (Kušar 1894), a prvi čakavski rječnik za Rab i Lopar je objavljen tek u nedavnoj monografiji istočnog Kvarnera (Yošamya 2005). Rabska čakavica je uz lošinjsku, još i danas na Kvarneru najbogatija romanizmima (do 1/3 rječnika).

Pretci pomorskih starosjedilaca jamačno nastanjuju okolicu Baške još od srednjeg vijeka, što pokazuje Bašćanska ploča i srednjovjeki zapisi papinskih vizitatora na Krku iz Vatikanskog arhiva. Tada je kod Baške na istočnom rtu Krka do 15. st. još bio važan pomorski grad Korintija (sad velika gradina Uri-Kvoryta), a pomorstvo same Baške se osobito razvija krajem srednjeg vijeka, kad većina pučanstva iz staroga brdskog kaštela sv. Ivana seli uz današnju luku Baška. Tu je pomorstvo i ribarstvo bilo najjače u 18. i 19. st. kad je Baška najveća luka na Krku u kojoj zimi sidri i do 80 brodova na jedra (Dorčić 1961). Na istočnom Jadranu su upravo iz Baške početkom 20. st. zaplovile prve 2 ribarske koče za dubinski ribolov. Nakon raspada Austrougarske, u kontinentalno orijentiranoj Jugoslaviji pomorstvo i ribarstvo ubrzo propadaju, pa su Rab i Baška sad ograničeni tek na sitni kućni ribolov i prijevoz turista, ali je još donedavna krajem 20. stoljeća kod starih pomoraca ovdje bilo većinom očuvano vrlo bogato i osobito pomorsko nazivlje.

Poljodjelsko-pastirska naselja bez ranijih pomoraca, na našim otocima uglavnom govore polučakavski sa štokavskim primjesama kasnijih kopnenih doseljenika, npr. Malinska, Barbat na Rabu, Povljana i Diniška (Pag), Pašman, Sumartin, Sućuraj, Lastovo i Mljet. Naprotiv za stara pomorsko-ribarska mjesta na otocima s bogatim pomorskim nazivljem od sjeverne Baške, preko gradića Raba, Paga, Lošinja i Hvara do Visa i Komiže, jezično je tipičan Bodulski cakavizam. Njegove su glavne značajke spram inih palatalnih čakavaca i štokavaca: umjesto č je c (ca = što), umjesto ć, š i ž je umekšano prijelazno tj, sj i zj, palatali đ, lj i nj se većinom govore nejotirani kao obično d, l i n, vokalno r se većinom izgovara ar ili ri, dugi jat (umjesto ije) često je kao muklo y (= ü), naglasak je često na kraju riječi (kao francuski), a ine su razlike u deklinaciji i konjugaciji (pobliže: Yošamya 2005).

Uz te glasovne razlike bodulskog cakavizma, za pripadni domaći rječnik ovih otočnih pomoraca (Baška, Rab, Komiža) značajan je i visoki udjel neslavenskih riječi od 1/3 do 1/2 rječnika, što su većinom sredozemni romanizmi iz talijanskog, latinskog, grčkog itd. (Boerio 1971, Miotto 1991). U osebujnom rječniku Baške (bascanska beseda) visoki udjel od 1/4 (23 %) još imaju izvaneuropski arhaizmi indoiranskog i akadsko-mezopotamskog iskona (Gelb 1957, Lambton 1977, Monier-Williams 1997, Peterson 1995). Na jugoistoku Krka u selima Batomal, Šuraye, Vyntja i gradu Korintija (Uri-Kvoryta) još do 16. st. govorilo se poluslavenski tj. reliktnim jezikom pomorskih Liburna (Gan-Veyan), od čega su dosad tu preostali egzotični neromansko-neslavenski pomorski pranazivi iz prapovjesnog Sredozemlja, danas većinom nepoznati kod nas i u Europi (Lovrić 1998a, Yošamya 2005).

Čakavski meteorološko-oceanografski nazivi

Nazivlje iz kvarnerske klime i oceanografije u bodulskom cakavizmu Raba i Baške (navode se samo prirodni pojmovi: tehničko-brograđevni nisu uvršteni):

  • Oznake: obični tisak = Baška, kurziv = Rab, * = talijanski romanizmi, bold = mjesto naglaska (otočno-čakavski naglas je većinom na kraju riječi ili bar na predzadnjem slogu - a nikad naprijed)
  • ● = jedini naši nazivi za pomorske i sredozemne pojmove, koji u kopnenom književnom standardu imaju samo približan višečlani opis (bez posebnog naziva kao ini pomorski jezici)
  • Arhaizmi iz ranih antičkih jezika: lat.- latinski, grč.- starogrčki, etrur.- etruščanski, kelt.- keltski, gots.- gotski (starogermanski), perz.- staroperzijski, ved.- indovedski, aves.- Avesta (ranoarijski), hetit.- hetitski (praindoeuropski), hebr.- starohebrejski, akad.- akadsko-babilonski (mezopotamski).
  • ab, -ši (badanj) = strmo dno, morska padina: grč. abyssos
  • aldura, -re* = noćno svjetlucanje mora (plankton)
  • aliga, -e* (halyga, -e) = morska trava, Posidonia: grč. halykos
  • amiralj, -i* (marjakyr) = admiral: avest. marjaka
  • amiralja, -e (sionav,-i) =● admiralski glavni brod
  • ankora, -re = veće sidro: indoved. ankura
  • arta, -te (punta) = rt: perz. arta, lat. punctum
  • artinka, -ke,-nk = ptica zovoj (Puffinus puffinus)
  • artyna, -ni,-ah (artine, -yn) = poluotok, veći rt
  • artyca, -ce,-ah (puntica, -e,-ic) = rtić: perz. artek
  • arija, -e (harya)= zrak, atmosfera: indoved. haria
  • arya-nocun, arye-nocun = noćna tišina
  • arya-zlevanta ! = stiže orkan s istoka !
  • arya-spulenta ! = stiže oluja od zapada !
  • ašpryn, -i (tvardyna)= ● kameno dno: grč. aspron
  • ašten, -ni = ostenjak, morska stijena: aves. aseno
  • babje-leto = jesenje vrućine (rujan-listopad)
  • babul, -li* (kogulyca, -ce) = valutica na žalu
  • baćigat, -an* = ● puhati promjenjivim smjerom
  • badanj, badnji (ab, -ši) = podmorska strmina
  • balancada, -de* = oscilacija, balansiranje
  • balometar, -tri = barometar, aneroid
  • banak, banki = nasip, plićina: perz. banka
  • banda-švyta, bande-švyta = strana svijeta
  • banj, -i (banjol, -la)* = kupalište
  • banjada, -de* = kupanje
  • barka, -ke = brodica: egipt. baris, perz. barkaš
  • barlavento* (spuhotyna, -ne) = vjetrometina
  • barša, -še,-ah = mraz, smrzavica: perz. barš
  • baršit, -yn = smrznuti, slediti: perz. baršiden
  • baršytje (barš)= pršić, sitan snijeg: per. baršek
  • baršyn, -ni (baršina, -ne)= led
  • baršinoj, -nov = poledica, sleđivanje
  • baršadyn, -ne = ledenjak, santa: perz. baršadan
  • baršanav, -vi = ledolomac: perz. barš-navi
  • barzanav, -i (motoškaf*)= brzoplovka, hidrogliser
  • baulnav, -vi,-ih = ● kontejnerski - teretni brod
  • bava, bave = blagi vjetrić, lahor: perz. bav
  • bavada, -e = pirkanje, popuhivanje: per. baviden
  • bavat, bavan, -al = pirkati: perz. baviden
  • bavica, -ce,-ic = lahorić, ćuh: perz. bavek
  • belt, -to (peran) = svjetli, sjajan: ved. perana
  • bliscat, -an,-al (lampat*) = sijevati munje
  • bliscava, -ve (lampada*) = blijesak munje
  • bocat, -ta,-to (boćati) = poluslan: perz. botlač
  • bodul, -li (ižulan*) = otočanin: avest. bodyul
  • bodulyca, -ce,-yc (ižulanka, -e*) = otočanka
  • bok, -itje,-jeh = ● strma kamena uvalica
  • bozyluk, -ki = šarena duga na nebu
  • brivada, -de*= ubrzanje broda, jurnjava po moru
  • bunaca* (taraca)= mirno more: indoved. taranta
  • bujmer, -ri = obalni izvor, vrelo: akad. buranum
  • bujmerić, -itje (pištyca) = izvorić, nakapnica
  • bujmeryna, -ni = ● povremeni-presahli izvor
  • buka, -ke = tjesnac, morska vrata: lat. bucca
  • buok, boky, -ih = polukružna strma uvala
  • bura, -e = jaki sjeveroistočnjak: avest. buryaš
  • bura-levantara, -re = najjači orkanski istočnjak
  • buraškada, -de* = nalet oluje s jakom tučom
  • burd, -ži* = skretanje broda, zaokret na moru
  • burdižat, -an* (sintamat) = ploviti cikcak protiv vjetra
  • buryn, -ni = svježi jutarnji vjetrić: mong. buran
  • buymer, -ere = obalni izvor, vrelo: akad. buranum
  • bužnut, -en, -ul = roniti, gnjurati
  • cedan, -na,-ne (marky, -ko) = taman, mračan
  • cera (ćera) = jučer
  • cerajni, -na,-ne = jučerašnji
  • cisty, -ta,-to = čist, nezagađen: avest. cista
  • curak, -rky (pištyca, -ce) = nakapnica, vrelce
  • capat-školj* = domoći se otoka (u oluji)
  • Čarveno more (Zdolnemori) = Crveno more
  • črni, -a,-o (tjarny, -ne)= crn, taman: perz. taren
  • črnjavina, -e (ublakyna) = ● prijeteći crni oblak
  • Črno more, Črneg- (Tjarnemori) = Crno more
  • ćera (cera) = jučer
  • ćifnata, -e (vrutja)= obalni izvor, vrulja: gr. sifonata
  • danaski, -ka,-ke = današnji
  • dazd, dazdy (daž) = kiša: perz. duzd, slav. dežd
  • dazdenyk, -ki (dnik)= kišomjer; kanta za kišnicu
  • dazdevje, -jeh (dažje) = oborine, padaline
  • dazdevka, -ke (dažjevka) = voda kišnica
  • dazdevni, -na,-ne (dažjevni, -no) = kišni, kišovit
  • dazdit, -yn,-el (daždit, -in)= kišiti: perz. duzden
  • dazdyak, -ki = kišno jugo: perz. duzdek
  • dazdyć, -itje (kropac) = kišica, rosika
  • dazdyna, -ni (naliv) = pljusak, prolom oblaka
  • dne, dneva, dny, dnevah (dan, -ni) = dan
  • dnevun = danju, po danu
  • dragar = ratni brod: got. drakkar, grč. drakoforos
  • dražica (valica)= uvalica: per. valek, akad.uwalki
  • duhlyna, -ni = puhaljka, obalna špilja s propuhom
  • dumbok, -ka,-ko (galboki, -ke) = dubok (more)
  • dviletni, -na,-no = dvogodišnji
  • dvyć-mriže (šayat-nyli) = izvući mreže iz mora
  • fangac, -ci (fang, -gi)* = muljevito morsko dno
  • feral, -ali,-ih = svjetionik: hebr. fera, etrur. phera
  • feralyna, -ni = ● ugašen stari svjetionik
  • feralytje, -eh (ferali)= svjetleći noćni plankton
  • ferša, -še = mjera, mjerna jedinica: etrur. fersu
  • fižyka, -ke = fizika: grč. physike
  • fortunal, -li,-ih = oluja, vihor: perz. firtune
  • friška-arya, -e* = zahlađenje, osvježenje
  • friškat, -an,-al (rinfreškat)* = zahladiti, osvježiti
  • fund, -ći* = talog, sediment
  • fuškada, -de,-ad* = zamagljenost, zamućenje
  • fuzi (huzytje) = ● obalne sluzave mikroalge
  • fyola, -le* (šnigovina) = snježna oluja, mećava
  • galboki, galboke (dumbok, -ko)= dubok (more)
  • galbyna, -ne,-yn = dubina mora
  • galyca, -ce,-yc = galija, brod na jedra: grč. galeas
  • garbyn, -ni (leb*)= jugozapadnjak: perz. gharbi
  • garbinada, -de (lebićada*) = oluja s jugozapada
  • garma =● obalna špilja, morska pećina: per. ghar
  • garmac, -aci = ● klisurasti strmi rt
  • garmada, -de = obalne klisurine, golemi klifovi
  • garmyna, -ne (zavratnica)= klisurasta uska uvala
  • garofulin, -ni* = zidani lučki otočić za privez
  • Garskemori (Egejsko more) = Egejsko more
  • get, geti, -ih = obalni klanac, kanjonska uvala
  • gnylo-vryme = bljuzgavo kišovito vrijeme
  • godystje, -ja (godće) = godina, godište
  • granutje, -ja (švitay, -aje) = zora, svitanje
  • grego, -ga* = sjeveroistok, NE
  • grota, -e* (ašten, -ni) = ostenjak, stijena u moru
  • grotyna (grotam*)=● hridinasta nedostupna obala
  • grubo-vryme = nevrijeme, pogoršanje, ciklona
  • gruh, -hi = obalni odron, kamena survina
  • gruna, -ne = gruda snijega
  • gryp, -pi,-ah = ● klisurasta uvala, abrazivni klif
  • gušćava, -ve,-av = gustoća
  • halyga, -e (aliga*) = morska trava: grč. halykos
  • havarje, -jeh = brodolom: perz. havar
  • hip, hipi, -ih (mument) = tren, časak: perz. hip
  • hlajni, -na,-no (maržly, -lo) = hladan
  • hlandovyna, -e = hrskavične ribe, Chondrychthyes
  • huzavica, -ce,-ic (fuzajka)= klizavica, poledica
  • huzytje, -eh (fuzi)= ● obalne sluzave mikroalge
  • ula, -le (skopal, skopje) = otok: latin. insula
  • ižulan, -ni (bodul) = otočanin: latin. insulanus
  • ižulanka,-e,-nk* (bodulyca)= otočanka: lat. insulana
  • jadra, -ah (mihyre, -eh) = jedra, -ilje
  • jadrenyca, -ce,-yc = manja jedrilica (barka)
  • jadrylac, -lci (mihyrun, -une)= jedrenjak, -ača
  • jambur, -i = klokot mora, šum vala: perz. zambor
  • jamburni, -na,-ne = klokotan, bučan (more)
  • janci, janac (yance) = pjenušavi valovi s krestama
  • jata, -e (šotovento*)= ● zaklon, zavjetrina: ved. yata
  • jezeri, -er (yezeri, -ih) = jezero, veća močvara
  • jezeryna, -ni = umjetno jezero, akumulacija
  • jugo, -ga = vlažno-topli južnjak, jugovina
  • jugyna, -ne = ● slabije "mrtvo" jugo pri kraju
  • jutroski, -ka,-ke = sutrašnji
  • južyn, -ni (južinet) = početno slabo jugo, jugić
  • ka-arya ? * = kakvo je vrijeme ?
  • kalac, kalcy (kal)= mlaka, lokva iza kiše
  • kalada,-e = naoblaka, oblačnost: indoved. calatva
  • kaldura, -re,-ur* = vrućina, sparina, zapara
  • kalma, -me = ● ravno more kao ulje: lat. calmus
  • kalub, -ubi,-ih (kaleb)= galeb (Larus cachinnans)
  • kalić, -ći (kalac)= lokva iza kiše: perz. kališ
  • kalyg, -goj,-ov (magla, -le) = magla: lat. caligo
  • kampyun, -ni* (mtra, -re,-tar) = uzorak
  • kandalot, -ti* (mušur, -rje) = siga, ledenica
  • kapa, -e = stojni oblak bure duž Velebita
  • kapnica, -ce = manje vrelce, nakapnica
  • knji, -a,-e (kasniji) = kasniji, potonji
  • kenjara, -re = ● otpadni izljev kanala u more
  • kjari, -ra,-ro (ćari)* = vedar, bez oblaka
  • kjonkat, kjonkan, -al* = bućkati, klokotati voda
  • kogul, -li = obalni kamen, gromada: akad. kagalu
  • kogulitje, -jeh = obalni šljunak, kamenčići
  • kogulyca, -ce (babul, -li*) = valutica na žalu
  • kogulyna, -ni = odvaljena stijena, gromada na žalu
  • kolumbar, -ri = aureola (halo) uz Sunce i Mjesec
  • košonder, -ri (škandaj, -aje)* = dubinomjer
  • krajan, krajane (krajanin, -ni) = primorac
  • kraye, krayeh (kraj) = primorje, priobalje
  • krayna, -ne (telaferma*) = kopno, kontinent
  • kraynski, -ka,-ko = kopneni, kontinentalni
  • krećyna, -ni,-ah = morske alge, resine
  • krklant, -ti* (zaglav, -vi) = ● široki zaobljen rt
  • kropac, -pci (dazdyć, -ytje)= rosulja, sitna kišica
  • krupac, krupci (soldan, -ne*) = tuča, krupa
  • kukur, -ri (palit)= slana laguna: mong. kukunur
  • kukurje, -jeh = rječna delta, slane močvare
  • kukurni, -ne = lagunski, barovit: mong. kuku
  • kulap, -pi (ocean) = ocean, pučina: grč. kolpos
  • kulapje, -jeh = ● olujno valovlje: grč. kolpoi
  • kulapni, -na,-ne = oceanski, pučinski
  • kulapyna, -ni = ● olujna pučina, golemi valovi
  • kulma, -me = najviša plima: latin. culmus
  • kulpada, -e* (valomet, -i)= mlatanje, udar vala
  • kurent, -ti* = strujanje, morska struja: lat. currens
  • ladjad, -di (navje, -eh) = mornarica, flota
  • lampada, -de (bliscava) = sijevanje munja
  • lampat, -an (bliscat) = sijevati: grč. lampein
  • lanterna, -ne (feral) = svjetionik, grč. lampter
  • leb, -ći* (garbyn) = topli jugozapadnjak
  • leto, leta = ljeto, godina
  • letni, -na,-no = ljetni, godišnji
  • letodan, letadni = godišnje, cijele godine
  • levant, -ta* (zihod) = istok, E
  • levantara, -re* = vlažno-hladni istočnjak
  • levantyn, -ini* = slabiji istočni vjetrić
  • levantski, -ko* (zihodni, -ne) = istočni
  • lignjun, -ni = altocumulus lenticularis pred buru
  • lipo vrime (šesnovryme)= lijepo vrijeme, anticiklona
  • macyni, -nah = glavonošci (Cephalopoda)
  • magla, -le (kalyg) = magla: latin. caligo
  • maglyna, -e (sionkalyg) = gusta magla, magluština
  • majstral, -ći = slabi zapadnjak, maestral
  • majštralun, -ni* = pojačani maestral
  • mandr, -ći (port)= lučica: grč. mandrakion
  • mapa, -pe = karta (geografska, vremenska itd.)
  • marcani, -o (marčeni)*= ožujski, početkom proljeća
  • mareta, -te* (kulapje)= uzburkanost, bibavica
  • marjan, -ni = morski "vuk": indoved. maryah
  • marjakyr, -re (amiralj) = admiral: avest. marjaka
  • markyna, -ne (markenta) = tamni obalni rub
  • martve-mori = valovlje bez vjetra
  • martvyna, -e = ● oblačno tiho more: ved. martavya
  • maržly, maržla, -lo = vrlo hladan, mrazni
  • mayštral, -li* = zmorac, topli popodnevni vjetar
  • mejšnyg, -gi = susnježica, bljuzgavica
  • mejtemba, -be = polumrak, sumrak
  • melo, -a (mel) = sitni obalni pijesak na žalu
  • melura, -re (milura) = pjeskovito morsko dno
  • metrologt, -ti = meteorolog, klimatolog
  • metrologya, -e = meteorologija, klimatologija
  • mezdryn, -ni* = vlaknasti oblak, cirrostratus
  • mihyrani, -ih = jedrenje, plovidba
  • mihyrat, -an,-al (jadrat, -an) = jedriti
  • mihyre, -eh (jadra, -ah) = jedra, jedrilje
  • mihyrun, -ne (jadrilac) = jedrenjak, -ača
  • mirat, -ti* = motritelj, promatrač: latin. admiratus
  • mirytva, -ve = mjerenje, izmjera
  • misec, -ca (mec) = Mjesec na nebu
  • misečina, -ne (mišecyna) = mjesečina
  • modryna, -ne = plavetnilo (neba, mora)
  • mokryna, -ne (umideca*) = vlaga, vlažnost
  • molajtyn, -ni* = ● maglovita tišina na moru
  • mori, mora, -ah (more) = more: kelt. mori
  • morni, -na,-ne (morski, -o) = morski, na moru
  • moryna, -e (kulapyna)= ● neplovno olujno more
  • motoškaf, -fi* (barzanav) = gliser, brzoplovka
  • mrizja, -je (nyla, nyli, -lah) = ribarska mreža
  • mul, muli = pristan, molo: etrur. mula
  • mument, -i (hip)= tren, časak: latin. momentum
  • mtra, -re,-tar (kampyun, -ni*) = uzorak
  • mušur,-rje (kandalot*)= siga, ledenica: ak. mušuru
  • mušurat, -an = zalediti, smrznuti: akad. mušuruna
  • mec, -ci (misec) = Mjesec na nebu
  • myšecdan (misec dana)= mjesečno, cijeli mjesec
  • mišecyna, -ne (misečina) = mjesečina
  • napaljen, -na,-no (zorov, -ve) = užaren, usijan
  • narav, -ve (natura)= priroda: ved. narah, lat. natura
  • naravje, -eh = prirodoslovlje: indoved. naravat
  • naravski (naturalski) = prirodan: lat. naturalis
  • naturt, -ti* = prirodoslovac
  • nava, -ve (noav, navi) = veći brod: ved. nava
  • navakirni, -na,-ne = pomorski: ved. naucarna
  • navakyr, -re,-eh = pomorac: indoved. navacara
  • navazje, -eh (škver) = lučki navoz: perz. navaza
  • navigat, -an,-al = ploviti: perz. naviden
  • navje, -eh (ladjad)= flota: perz. navya, aves. navaja
  • navlni, -na,-no = detaljan, podroban
  • navodylo, -la = pokazatelj, indikator
  • navyg, -goj = plovidba: perz. navi
  • neba, -ah (nebo, -a) = nebo, nebesa
  • nebni, -na,-ne = nebeski, na nebu
  • nepristajni, -na,-no = dugotrajan, neprekidan
  • nine-vryme = nije dobro vrijeme (za ...)
  • nivera, -re (nevera)* = nevrijeme, pogoršanje
  • niveryn, -ni (neverin)* = kraće nevrijeme
  • noav, navi = veći brod: perz. navi, grč. naus
  • nocun = sinoć, prošle noći
  • norytva, -ve, -av = ronjenje, ronilaštvo
  • nuoc, nocy (noć, noći) = noć
  • nyla, nyli, -lah (mrizja, -je)= ribarska mreža
  • nylova, -ve (peškarya) = ribolov, ribarenje
  • nylovac, -vci (pošta) = riblja pošta, ribolovište
  • obzovo, -va = horizont
  • objit, -in (ubjuzit, -yn) = ● početi jugo
  • odkrovit, -in (udkrovat) = odlediti, rastopiti
  • odurba, -be = zagađenje, onečišćenje (voda)
  • odurit, -in,-il (gnjusit) = zagaditi, onečistiti
  • okol, okolišje = okolica, okruženje
  • opadna, -ne (šajavica, -e) = strma obalna padina
  • orca, orce* = jedrenje protiv vjetra i valova
  • osor, -ri (usoj, -je) = zasjena, osoj
  • osorni, -na,-ne (usojni, -no) = zasjenjen, osojni
  • ošja, -e (škar, -ri) = obalni usjek, procjep stijene
  • oštrun, -ni = toplo-suhi istočnjak, velebitski fen
  • otrkat, -an,-al (utarkat) = srediti, sistematizirati
  • ovcice, -yc = bijeli oblačići, altokumuli
  • ozym, -ma,-mo = jednogodišnji, sezonski
  • Paćifik (Sionkulap) = Tihi Ocean, Pacifik
  • pahyć, -itje (pah, -ći) = sniježna pahuljica
  • palit, -ti (kukur)= močvara, laguna: latin. palus
  • palme (poalmi)= perasti oblak, cirrus: lat. palmae
  • paludyna, -ne* = magloviti oblak, altostratus
  • panel, -li* = vjetrokaz, vjetrulja
  • parvanji, -a,-e (pasani*) = raniji, prethdni
  • parvidan (pondiljak) = ponedjeljak
  • patanke* (tunera,-e)= tunolovka za obalni ribolov
  • pećica, -ekulja) = obalna rupa, abrazivna pećina
  • peran, -ne (belt) = svjetli, sjajan: ved. perana
  • pištyca, -ce (curak, -rki) = nakapnica, vrelce
  • pjovadura, -re* = ● kišna zavjesa iz daljih oblaka
  • pjuskat, -an,-al (šumprehat) = pljuštati, lijevati
  • plad, -di (plaj, -je) = žalo, plaža: grč. plaga
  • plitvac, -ci = obalni plićak: perz. pičak
  • plitvy, -va,-ve (plitjav, -ava,-vo)= plitak
  • poalmi, -ah (palme)* = perasti oblaci, cirrus
  • podacelo, -la = ● strma obala podno klisura
  • podzimi (spodžimy) = ● prvi mraz, rana zima
  • pojutroski, -ka,-ke = preksutrašnji
  • pokropit, -yn,-il (porosit) = ● pasti slaba kišica
  • polnebje, -ja = tropi, ekvatorske zemlje
  • pomalo (malomalo) = polako, postupno
  • pondiljak (parvidan) = ponedjeljak
  • porat, -rti* = luka, pristanište: latin. portus
  • port, -ći (mandr) = lučica: kelt. porzic
  • potlezutra = prekosutra, za 2 dana
  • potok, -oki (potoci) = potok: indoved. pattoku
  • povodanj, -dnji = poplava, kišurine, pljusak
  • precerajni, -a,-e = prekjučerašnji, preksinoćnji
  • prekćera (šprydacera)= prekjučer, pred 2 dana
  • priklad, -di (prispodoba, -e) = poredba, sličnost
  • pritisnutje, -ja (turjacyna, -ne) = tlak, pritisak
  • prolni, -na,-no = proljetni
  • prosyk, -iki = prosjek, srednja vrijednost
  • protuleti = proljetos, u proljeće
  • protuletje (proli) = proljeće
  • provyn, -ni* = termometar, toplomjer
  • pruga, -ge = brodska veza, pomorska linija
  • pulent, -ta* (semera) = zapad, W: akad. šimeru
  • pulentac, -ci* = slabiji zapadni vjetrić
  • pulentada, -de* = pojačani olujni zapadnjak
  • pulentski, -o* (semerni)= zapadni: akad. šimeruni
  • punta, -te* (arta) = rt: perz. arta
  • puntica, -ce* (artyca) = rtić: perz. artek
  • raganj, -i (šyun) = orkan: hetit. šiun, avest. siuni
  • rapost, -ti* = bezdan, ponor, velika dubina
  • raždelat, -an,-al = analizirati, razraditi
  • ražvytje, -ja = razvitak, razvoj
  • receni, -na,-no = navedeni, citiran
  • reful, -li* = zapuh, ćuh vjetra
  • refulada, -de* = ● mahoviti vjetar na udare
  • regula, -le* = zakonitost, pravilo: latin. regula
  • riba, ribe (ryb, ryboj) = ribe (Pisces)
  • rika, -ke (rykva) = rijeka, vodotok
  • rinfreškat, -an,-al* (friškat) = zahladiti, osvježiti
  • riva, -e = pristan, zidana obala: etr. rifa, lat. ripa
  • riza, -e,-ah = linija, crta, pravac
  • rosa, -se (šmogor, -rje) = jutarnja rosa
  • rosit, -in,-il (pokropit) = padati sitna kišica
  • rošt, rošty, -ih = grom (gromovi)
  • roštat, -an,-al (garmit, -yn) = grmjeti, tutnjati
  • roštyna, -ne,-yn = grmljavina, jeka groma
  • rozekreći, -ih = ● crvene alge (Rhodophyta)
  • rudane (raki) = rakovi, Crustacea: perz. rud, rudejan
  • ryb, ryboj (riba, ribe) = ribe (Pisces)
  • rykva, -ve,-av (rika, -ke) = rijeka, vodotok
  • sadri (šadryna)= ● ovapnjele alge Corallinaceae
  • sajdne = svakodnevno, svaki dan
  • sapjent, -ti* = znanstvenik, istraživač: lat. sapiens
  • scyga ćiga) = poplava mora, preljev plime
  • scetac, -ci (četac) = čestica, zrnce
  • scigac, -i (šćigac)= polijevanje, mlatanje valova
  • scigat, -an,-al (šćigat) = prskati, mlatiti (val)
  • seburit, -yn,-il = ● sprema se - nailazi bura
  • sedat-vadazd, sedal- = sprema se - stiže kiša
  • sednevit, -yn,-il (zdanit) = svanuti
  • segjutra = jutros
  • sejuzit, -yn (se-jit)= ● sprema se - stiže jugo
  • semera, -e (pulent) = zapad, W: akad. šimeru
  • Semerna-Kulap (Atlantik)= Atlantski Ocean
  • semerni (pulentski) = zapadni: akad. šimeruni
  • sepinit, -in,-il (škorupat, -an) = pjeniti se more
  • seunemori = ● duboko more, oceansko dno
  • sezablacit, -in,-il = naoblačiti se (nebo)
  • sidrće, -ća,-šć (švidryna, -ne,-yn) = sidrište
  • sika (syka)= hrid: perz. sika, ved. sikha, akad. sikka
  • sikica = grebenčić, kamen u moru: perz. sikek
  • sikuro vrime (šiguro-vryme) = stabilno vrijeme
  • sinjal, -li (žlamen) = znak, oznaka: ved. sinjad
  • sinjan, -na,-o = označen, markiran: ved. sinjana
  • sinjavyna = trag planktona, meteora: ved. sinjalata
  • Sinjemori, Sinjemora (Adriansko more)= Jadran
  • sinjemorni, -na,-ne (adrianski, -ko) = jadranski
  • sinjt, -to (kolur-neba) = svjetloplav kao nebo
  • sinji, -a,-e = modrosiv (kao more): perz. sinay
  • sintamat, -an (burdižat*) = ● jedriti cikcak protiv vjetra
  • sionav, -vi (amiralja*)= ● admiralski glavni brod
  • sionbujmer, -ri = veće izvorište, vrelo rijeke
  • siondazd, -di = sve oborine, kišovitost
  • sionferal, -li = ● veliki svjetionik s posadom
  • sionkalyg (maglyna) = magluština, gusta magla
  • sionkogul, -li = ● golema odvaljena stijena u moru
  • Sionkulap (Paćifik) = Tihi Ocean, Pacifik
  • sionreful, -li = ● udarni nalet orkana
  • sionšnyg, -goj = sniježni nanos, zamet
  • sionšyun (raganj)= tornado, tajfun: hetit. siu-šiun
  • sipun, -ni = obalna dina, pješčana sipina uz more
  • siveryn, -ni (tramuntana) = sjeverac, sjevernjak
  • skonsun, -ni = svršetak, kraj zbivanja
  • skopal (ula*)= otok, školj: grč. skopelos
  • skopje, -eh (ule)= otočje, arhipelag: gr. skopeloi
  • slap, -pi,-ih = mlaz pjene uzdignut olujom
  • snig, -i (šenyg, šnygoj, -ov) = snijeg
  • sopot, -ti,-ih = žamor kiše, žubor vode
  • sopelni, -na,-ne = žuborni, šuman: etrur. suplu
  • soldan, -ne,-eh* (krupac) = tuča, krupa
  • solyna, -ne (šlatina) = slanuša, slana močvara
  • soryn, soryna (jug) = jug, S
  • sorynji, -nje (jni, -no) = južni
  • sotomarina, -ne (šotomaryn, -i)* = podmornica
  • spodrov, -vi = ● obalni prevjes, abrazivni podkop
  • spodvodu = podvodni
  • spodžimy (podzimi) = ● prvi mraz, rana zima
  • spravytba, -be,-ah = aparatura, tehnička oprema
  • spuhotyna (barlavento*) = vjetrometina, burište
  • stajun, -ni (štajon) * = godišnje doba, sezona
  • steplit, -yn,-il = zagrijati, zatopliti
  • stidje, -jatydje) = studen, hladnoća
  • strila, -le (štryla) = munja
  • šumprehada, -de* = pljusak, prolom oblaka
  • šumprehat, -an,-al (pjuskat)= pljuštati, lijevati
  • sunce, -ca (šance) = Sunce, sunčano svjetlo
  • sušac, sušcy (šuša, -e)= suša, suhoća
  • svitli, -la,-lovytal) = svijetao, osvjetljen
  • svitlo, -la (švytlo) = svjetlo
  • svitlica, -ce (švitlyca) = planet, pomično svjetlo
  • syka (sika)= hrid: aves. sika, ved. sikha, ak. sikka
  • sylac, -ci (šilac, -lcy) = ● olujno jako jugo
  • šadryna (sadri)= ● ovapnjele alge Corallinaceae
  • šajavica, -ce (opadna, -e) = strma obalna padina
  • šajavcyna, -ne = ● obalni odron golemog stijenja
  • šance, -ca (sunce) = Sunce, sunčano svjetlo
  • šanceni, -na,-ne = sunčan, osunčan
  • šayat, -an,-al (potezat) = ● izvući iz mora
  • šayat-nyli (dvyć-mriže) = izvući mreže
  • šćenca, -ce* (ucevnost) = znanost: lat. scientia
  • šćeta bura = prava suha bura s vedrim nebom
  • šćiga (scyga) = ● poplava mora, preljev plime
  • šćigac, -ci (scigac)= polijevanje, mlatanje valova
  • šćigat, -an (scigat) = prskati, mlatiti (val)
  • šekada, -de* = ● suho dno, duboka oseka
  • šenigat, -an,-al = sniježiti, pasti snijeg
  • šenigav, -ava,-ve = sniježan, zasnježen
  • šenyg, šnigoj, -ov (snig) = snijeg: kelt. snigyd
  • šesnovryme (lipo vrime)= lijepo vrijeme, anticiklona
  • šetemana, -ne* (tjedma) = tjedan, sedmica
  • šetembrin, -na,-no* = rujanski (početak jeseni)
  • šetesapjent* (znahoryv) = strukovni, znalački
  • šiguro-vryme (sikuro vrime)= stabilno vrijeme
  • šijun, -ni (šyun) = orkan: hetit. šiun, avest. siuni
  • šijunski, -o (šyunski, -ke)= orkanski: aves. siuni
  • šilac, -lcy (sylac) = ● olujno jako jugo
  • škalnica, -ce = ● obalna lokva na stijeni
  • škandaj, -aje,-eh (košonder)* = dubinomjer
  • škar, -ri = obalni usjek, procjep klifa: kelt. kar
  • škardun, -ni (krasina) = škrapasta obala, kršina
  • školj, -i* (skopal, skopje)= otočić: grč. skopelos
  • školjera, -re* = valobran, nasip od stijenja
  • školj, -ći * = otočić, školj
  • škontadura* = nagli obrat vjetra s grmljavinom
  • škorup, škorupi (pina, -e) = morska pjena
  • škorupan, -ana,-no = zapjenjen, pjenušav
  • škorupat, -an,-al (sepinit, -in) = pjeniti se more
  • škraca, -ce,-ah (krasa, -e)= obalne škrape
  • škulja, -e (pećica)= obalna rupa, abrazivna pećina
  • škura bura = oblačna bura s kišnom rosikom
  • škureca, -ce* (temba, -be) = mrak, tama
  • škuri, -ra,-ro = taman, mračan: gots. skura
  • škuryn, -ni = suton, sumrak: gots. skuran
  • škvadra, -re* = eskadra, ratna flotila
  • šlanylo, -la = slanoća, salinitet
  • šlana, -ne = posolica, zračna solnica
  • šlatina, -ne (solina, -ne)= slana močvara
  • šloan, šlana, -no = slan, zasoljen
  • šmogor, -rje,-eh (rosa, -se) = jutarnja rosa
  • šnigovina, -ne (fyola*)= sniježna oluja, mećava
  • šotomaryn, -ni (sotomarina,-e)* = podmornica
  • šotovento* (zayatje, -ja) = zavjetrina, zaklon
  • šparn, -ći* = olujni oblak, nimbus
  • špramlety = ● početkom ljeta
  • šprydacera (prekćera) = prekjučer, pred 2 dana
  • štajon, -ni (stajun)* = godišnje doba, sezona
  • štajunski, -ka,-ko = sezonski
  • štarpanac, -nci = olujna vjetroizvala drveća
  • šterna, -ne * = vodosprem, cisterna
  • štrambi, -a,-o = ekstreman, krajnji: grč. strombos
  • štrambo-vryme = olujno nevrijeme
  • štryla, -li,-ah (strila, -le) = udarac munje
  • štydje, -ja (stidje) = studen, hladnoća
  • šundar, -re,-ah (gusar) = gusar: avest. xunder
  • šundrakyr, -re,-eh = ● gusarski vojvoda
  • šundron, -ni = gusarica, gusarski brod
  • šuol, šoly (sol, soli) = morska sol
  • šupela,-e (telara*)= tlo crvenica: etrur. šupele
  • šurgavento, -ti* = ● sidrenje na jakom vjetru
  • šuša, šuše (sušac, sušcy) = suša, suhoća
  • šušni, -na,-ne = suh, sušan
  • šveltyna, -ne (žvelteca*) = brzina: etrur. svalthas
  • švydro, -ra,-ah (sidro, -a,-ar)= sidro: grč. sideros
  • švidryna, -ne,-yn (sidrće, -ća,-šć) = sidrište
  • švitaj, -aje (granutje, -ja) = zora, svitanje
  • švital, švitla, -le (svitli) = svijetao, osvjetljen
  • švitlyca, -ce (svitlica) = planet, pomično svjetlo
  • švytlo, -la (svitlo) = svjetlo
  • švytlava, -ve = svjetlost, osvjetljenje
  • šyun (šijun)= orkan, vihor: hetit. šiun, aves. siuni
  • šyunada,-de = ● nalet orkana, orkansko razaranje
  • šyunat, -an = ● kovitlati oluja, pustošiti orkanom
  • šyunera, -re = vjetrolomi, orkanske ruševine
  • Šyunske-oky = vedra rupa levantare oko Prvića
  • šyunski, -a,-e (šijunski) = orkanski: avest. siuni
  • talceni, -na,-ne (pric*) = točan, precizan
  • taraca (bunaca*) = tiho more: indoved. taranta
  • telaferma, -e* (krayna, -e) = kopno, kontinent: lat. terra firma
  • telara, -še* (šupela) = crvenica, terra-rossa
  • teply, -la,-lo (tepal) = topao, vruć
  • teplyna, -ne = toplina, vrućina
  • teryn, -ini* = kopnenjak, večernji vjetrić s obale
  • tihotja, -je (kalma*) = tišina bez vjetra
  • tjarny, -na,-e (črni) = crn, mračan: perz. taren
  • Tjarnemori, -mora (Črno more) = Crno more
  • tjedma, -me (šetemana*) = tjedan, sedmica
  • tjedmevni, -na,-ne = tjedni, sedmični
  • tohor, tohora (tramontana) = sjever: gots. Thor
  • Tohorne mori (Baltik) = Baltik, Sjeverno more
  • tohorni, -na,-ne = sjeverni
  • Tohornica (Tramontana)* = zvijezda Sjevernjača
  • toridan (utorak) = utorak
  • tramontana* = sjeverac (ne bura): lat. transmontana
  • tretjaki, -ak (troydi) = ● tri uzastopna vala
  • trisak = udar groma: perz. trusk, bask. trisk
  • triskat, -an,-al = grmiti, udari groma: bask. triskatu
  • triskavac, -vci = gromoviti vrh: bask. triskantza
  • trisnut, -en,-ul = zgromiti, lupiti gromom
  • tromba, -be* = morska pijavica, vrtložni vihor
  • troydi, -ih (tretjaki) = ● tri uzastopna vala
  • tunarica, -ce,-ic = ptica čigra (Sterna hirundo)
  • tunera,-e (patanke)*= tunolovka za obalni ribolov
  • turjacyna, -e (pritisnutje)= tlak, pritisak: hetit. turiya
  • tvardyna, -e (ašpryn) = ● kamenito morsko dno
  • tvart, tvarda, -do (tvrdi) = krut, stvrdnut
  • ubjuzit, -yn (objužit) = puhnuti (početi) jugo
  • ublacni, -na,-ne = oblačan, naoblačen
  • ublak, -koj,-ov (oblak, -ki) = oblak, -ci
  • ublakyna, -ne (črnjavina) = prijeteći crni oblak
  • ublezaj, -aje, -eh = uvid, pregled
  • ubzeha, -he,-eh (obzeha) = jeka, odjek zvuka
  • ubzehat, -an,-al = odjekivati, oriti se
  • ucevnost, -ti ćenca*) = znanost: lat. scientia
  • udganat, -an,-al = otkriti, riješiti: ved. ud-ganita
  • udkrovat, -an (odkrovit) = odlediti, rastopiti
  • ujetva, -vi,-ah = istraživanje, otkrivanje
  • umideca, -ce* (mokryna) = vlaga, vlažnost
  • umidni, -na,-no = vlažan: lat. humidus
  • umument (vahip) = trenutno, časovito
  • uplimat, -an,-al = poplaviti, natopiti
  • upliman, -no (zaplavni) = poplavljen, natopljen
  • uryn, -noj,-ov = ● tutnjava orkana: perz. urin
  • urinat, urinan, urinal = ● tutnjati orkan
  • usoj, -je (osor, -ri) = zasjena, osoj
  • usojni, -na,-no (osorni, -e) = zasjenjen, osojni
  • utoka, -ke (jata, -e) = zaklon, zaštićena uvala
  • ustje, -ja = morski prolaz, ušće rijeke
  • utarkat, -an,-al (otrkat) = srediti, sistematizirati
  • ba, -be = uštap, puni mjesec
  • vahip (umument) = trenutno, brzo: perz. va-hip
  • vala, -e (draga) = uvala: perz. valu, akad. uwal
  • valica,-e (dražica)= uvalica: per. valek, ak. uwalki
  • valada, -de (valanta)* = zaton, velika uvala
  • valeti = ljeti, ljetos
  • valomet, -ti (kulpada*) = ● mlatanje - udari vala
  • vamori, vamorah = podmorje, dno, bentos
  • vamorni, -a,-e (udmora) = podmorski, pridneni
  • vapor, -ri* = parobrod, motorni brod: latin. vapor
  • vaškuryn = predvečer, u suton
  • vayesen = jesenos, najesen
  • vazgalyna, -ne (užgalina) = jaka žega, sparina
  • Velemori, Velemora (Mediteran) = Sredozemlje
  • velemorni, -na,-ne (mediteranski) = sredozemni
  • vetar, vetri, -ih = vjetar, vjetrovi
  • Vičerna (Zvicerna) = planet Venera, Danica
  • vičerni,-na,-no (zvicerni, -ne) = večernji
  • vihyr, vihyrje, -eh = vihor, vrtlog: perz. vi’ir
  • vihyrni, -na,-ne (viharni, -o) = buran, olujni
  • voda, vode, vodah = voda, H2O
  • vodni, -na,-no = vodeni, navodnjen
  • vodyna, -ne = ● prljava voda, otpadni izljev
  • voletni, -na,-no = ljetošnji, ovogodišnji
  • vrime, -ena (vryme, vrymja) = vrijeme
  • vrutak, -tki = vir, vrtlog, izvor
  • vrutat, vrutan, vrutal = izvirati, vrijeti
  • vrutja, -je (ćifnata*) = vrulja, podmorsko vrelo
  • vryme, vrymja (vrime, -ena) = vrijeme
  • vrymja, -ah = podneblje, klima
  • yesenski, -ka,-ko = jesenji
  • yezeri, -ih (jezeri) = jezero, veća močvara
  • yance, -eh (janci)= pjenušavi valovi s krestama
  • yutra (zutra) = sutra
  • zablatje, -tja (zablaće) = blatina, slani glib
  • zabnut, -en,-ul = zaroniti, potopiti
  • zacalo, -la = uzrok, početak
  • zagarmit, -yn,-el (zaroštat, -an) = zagrmjeti
  • zaglav, -vi (krklant, -ti*) = ● široki zaobljen rt
  • zahoj, -oje = zalaz sunca
  • zajatje, -ja (šotovento*)= zavjetrina: ved. ze-yata
  • zala, -ah (plad, -di) = žalo, plaža: grč. plaga
  • zaplavni, -no (upliman) = poplavljen, natopljen
  • zapolne = popodne, poslije podne
  • zaroštat, -an,-al (zagarmit, -yn) = zagrmjeti
  • zbibat, -an,-al = uzburkati, namreškati (more)
  • zbunacat, -an,-al = smiriti more
  • zburinat, -an,-al = ● puhnuti - početi bura
  • zdanit, -in (sednevit, -yn) = svanuti
  • Zdolnemori (Čarveno more) = Crveno more
  • zdolne-vryme = razvedravanje od zapada
  • zemja, -je (žemja, -je) = tlo, zemlja
  • zibrit, -yn,-il = hujati, fijukati: lat. sibillare
  • zibryna, -ne = ● ledena zimska noć s burom
  • zibrytva, -ve,-av = hukanje, fijuk vjetra
  • zibje, -ja = smog, zagađen zrak: perz. zibah
  • zibni, -na,-ne = zagađen, smradni (zrak)
  • zićarat, -an,-al* = razvedriti se, razbistriti nebo
  • zihod, -da (levant) = istok, E
  • zihodni, -na,-ne (levantski, -ko) = istočni
  • zimni, -na,-no (žimny, -ne) = zimski
  • zimocit, -yn,-il (zmit)= pokisnuti, biti mokar
  • zjutron = ujutro, dopodne
  • zlamenyk, -ki = skala mjernog aparata
  • zmirit, -in,-il = izmjeriti
  • zmocen, -na, -no = mokar, natopljen
  • zmorni, -na,-no = priobalni, primorski
  • znahoryv,-o (šetesapjent*)= strukovni, znalački
  • zniverat, -an,-al = ● pogoršati vrijeme, doći oluja
  • znocy (zini) = noću, po noći
  • zornyk, -iki (mirat, -ti*) = motritelj, promatrač
  • zorov, -ova,-ve (napaljen, -no) = užaren, usijan
  • zutra (yutra) = sutra
  • zvat-vryme, zval- = predviđati – najaviti vrijeme
  • Zvicerna (Vičerna) = planet Venera, Danica
  • zvicerni, -na,-ne (vičerni, -no) = večernji
  • zviceru = navečer, uvečer
  • zyt-vahlad, ziden-vahlad = izaći na svježi zrak
  • ždraka, -ke = zraka, trak svjetla (u tami)
  • ždrakat, -an,-al = sijati, zračiti
  • ždrakatva, -ve,-tav = sijanje, zračenje
  • ždraknut, -en,-ul = bljesnuti, ozračiti
  • želenytje, -eh = ● zelene alge (Chlorophyta)
  • žemja, -je (zemja, -je) = tlo, zemlja
  • žima, žime (zima) = zima, hladnoća
  • žimny, -na,-ne (zimni,-no) = zimski
  • žimomorni, -o = zimogrozan: indoved. hima-mor
  • žimun (zimi) = zimus, po zimi: hetit. himant
  • žimyna, -ne = ● duga zima, jaka hladnoća
  • žmigat, -an,-al = svjetlucati, treperiti
  • žmigavica, -ce = svjetlucanje, treptaj zvijezda
  • žvampit, -yn,-il* = ispariti, hlapiti
  • žvelteca, -ce* (šveltyna)= brzina (vjetra, broda)

. . . ipr (= itd.- etc.)

Zaključni rezultati

Iz poredbe niza čakavskih rječnika i izravnih terenskih uvida širom istočnog Jadrana od 1968. do danas, najbogatije domaće pomorsko nazivlje kod nas je nađeno na istočnokvarnerskim i srednjojadranskim otocima, a nadasve je osobito i raznoliko na jugoistočnom Krku, Rabu, Pagu, Dugom otoku, zapadnom Hvaru i Visu. Skromnija osrednja raznolikost uz dominaciju romanskih naziva nalazi se npr. na Cresu, Ugljanu, Murteru, Zlarinu, Šolti, Braču i Korčuli, a po pomorskom nazivlju su među jadranskim otocima razmjerno najsiromašniji Pašman, Vrgada, Lastovo i Mljet na kojima je u domaćem govoru i najviše vidljiv štokavski utjecaj kontinentalnih doseljenika. Duž kopnenih obala istočnog Jadrana, pomorsko nazivlje je razmjerno najbogatije u srednjoj Dalmaciji, osobito na čakavskoj obali između Vinišća i donjih Poljica, a spram sjeverozapada i jugoistoka je sve siromašnije. Izrazito najskromnije domaće nazivlje tek za malobrojne pomorske pojmove, kod nas uz Jadran postoji na štokavskim obalama između Senja i Zadra, te južnije od Cavtata do Ulcinja.

Nažalost, baš zbog tih pomorski siromašnih obala i otoka koji su 'najslavenskiji', naši slavisti i dialektolozi (Skok 1950, Šimunović 1986) u javnost su uveli opći idejni zaključak da je hrvatsko pomorsko nazivlje na Sredozemlju razmjerno najsiromašnije i novije, jer su otočni Hrvati po kopnenom iskonu karpatski Slaveni i da zato nemaju svoje pomorske pojmove koje bi uglavnom naučili tek nakon mletačke vlasti (14.-17. stoljeće). Da se to idejno potvrdi, kod nas ovi navodno oskudni pomorski nazivi (uz rijetke iznimke) većinom nisu ni popisivani, nego su prepušteni izumiranju i zaboravu.

Naprotiv, sadašnja prirodoslovno-dialektalna istraživanja koja nisu opterećena ideologijom, neočekivano pokazuju baš obratno da su izvorni domaći nazivi za pomorske pojmove na desetak jadranskih otoka mnogo bogatiji od svih inih Slavena, a po nekim pomorskim temama smo čak bogatiji i od svih europskih naroda tj. među najraznovrsnijima na svijetu: npr. čakavski fitonimi od Krka do Visa za 72 vrste morskih alga (Lovrić i sur. 2002, Yošamya 2006) gdje više naziva imaju samo Japanci što jedu alge, pa razna čakavska imena na našim otocima čak za 127 zvijezda i zviježđa u pomorskoj orijentaciji (Lovrić 1998, Yošamya 2005), a više u svijetu imaju još samo Arapi s preko 300 zvjezdanih imena i Linezi sa 190 asteronima.

Također i ovaj pomorski popis kao i raniji za alge i zvijezde, ponovo nam dokazuje da su čakavski pučki nazivi iz meteorologije i oceanografije puno raznovrsniji od inih Slavena i među najbogatijima na europskim obalama, a nadasve su tu raznoliki i specifični domaći nazivi za razne pojave obalnog vapnenačkog krasa, najjačih vjetrova i burnog mora, za koje u inim jezicima većinom postoje tek približni višečlani opisi. Iako jaka bura uz Jadran puše na više mjesta od Trsta do Omiša, njezina ukupna učestalost i trajanje su razmjerno najduži od Senja do Baške i Lopara, pa iz praktične nužde baš ovdje postoji naše najbogatije domaće nazivlje za orkanske vjetrove i olujno more.

Za ovakve suprotnosti između starih postavki naše slavistike i dialektologije spram novijih nalaza neočekivano bogatog pomorskog nazivlja na našim čakavskim otocima za alge i zvijezde, pa sad još i 760 naziva iz pomorske meteorologije i ocenanografije, logičnu objasnidbu nam daju najnoviji biokemijski nalazi iz genetike hrvatskog pučanstva (Semino i sur. 2000) i napose takvi nalazi iz jadranskih otoka (Barač i sur. 2003). Te nove biokemijske analize pokazuju da u Hrvatskoj, uz dijelom nazočan slavenski genom sličan kao u istočnoj Europi (Eu19 – M17), još veći udjel imaju genetski potomci inih neslavena tj. antičkih starosjedilaca i drugačijih doseljenika iz Starog istoka. Osobito na dosad genetski proučenim jadranskim otocima i u Hercegovini, slavenski genetski udjel je svugdje ispod trećine domaćeg pučanstva, a na Hvaru i u zapadnoj Hercegovini je krajnje nizak.

Stoga je logično da je navedeno iznimno bogatstvo egzotičnog pomorskog nazivlja na Kvarneru za alge, zvijezde, meteorologiju, oceanologiju i slične još neobjavljene morske teme (u pripremi), velikim dijelom baštinjeno preko slaviziranih genetskih potomaka od antičkih pomorskih Liburna. Ovi su zaplovili Jadranom još prije 3 tisućljeća (bar od 11. st. pr. Krista) i u klasičnom Rimskom carstvu su potom bili službeno priznati kao vrhunski pomorci antičkog Sredozemlja (Libyrnike Thalassokratia). Zato su romanizirani Liburni postali glavnim brodograditeljima rimske carske armade pod glasovitim nazivom “Naves Liburnae”. Kao njihov zadnji kulturni odjek u našoj slaviziranoj svakodnevici preostali su bogati i raznoliki čakavski nazivi iz pomorske tematike na starim liburnijskim otocima od Krka do Dugog otoka. Zamalo svi ostali kulturni narodi na europskim obalama, dosad većinom službeno rabe izvorne pomorske nazive iz svoje zemlje gdjegod oni postoje, pa npr. u nedostaku drugih izraza Britanci dijelom posuđuju keltsko-irske nazive o moru, a Francuzi domaće bretonske i provansalske, itd. Jedino kod nas je to izvorno domaće nazivlje pomorskih čakavaca uglavnom izbačeno i prognano u ideološku ropotarnicu zaborava, a umjesto njih se u kopnenom ozračju smišljaju suvišne novokovanice i strane prevedenice, pa se sad još uvode i gotovi engleski izrazi.

Literatura

  • Barač, L. i sur. (10 koautora), 2003: Y-chromosomal heritage of Croatian population and its island isolates. Eur. J. Human. Genet. 11: 535-542
  • Boerio, G. 1971: Dizionario del dialetto veneziano. Ed. Aldo Martello, Milano.
  • Božanić, J. 1983: Komiška ribarska epopeja. Čakavska rič 11: 83-181, Split.
  • Božanić, J. 1996: Iskustvo vremena komiških ribara. Čakavska rič 24: 7-94, Split.
  • Dorčić, V. 1961: Bašćanska mornarica prije I. svjetskog rata. Anali jadranskog instituta 3, Rijeka
  • Kustić, N. 2003: Cakavski govor grada Paga s rječnikom. Društvo Pažana, Zagreb, 431str.
  • Kušar, M. 1894: Rapski dijalekat. Rad JAZU 118: 1 - 54, Zagreb.
  • Lambton, A.K.S. 1977: Persian vocabulary. Cambridge University Press, 394 p.
  • Lovrić A.Ž., Lovrić M. 1998: Astralna kultura i bogatstvo starohrvatskog zvizdoslovja. Ognjište, 9: 224 - 247 + 3 karte, Karlovac - Zagreb.
  • Lovrić M., Lovrić A.Ž. 1998a: Podrijetlo Liburna i njihovo etnokulturno naslijedje u Hrvata. Ognjište, 9: 175 - 187, Karlovac - Zagreb.
  • Lovrić A. Ž., Rac M., Mileković M.H. 2002: Diversity of Old-Croatian names for Seaweeds and maritime nature in the Adriatic islands. Natura Croatica 11(4): 455-477, Nat. Hist. Mus. Zagreb.
  • Miotto, L. 1991: Vocabolario del dialetto veneto-dalmata, ed. 2. Lint, Trieste, 247 p.
  • Monier-Williams, M. 1997: Sanskrit-English dictionary. Motilal Banarsidas, Delhi, 14ed. 1333 p.
  • Mužić, I. 1998: Hrvati i autohtonost na teritoriju rimske Dalmacije. Dominović, Zagreb 582 str.
  • Peterson, J.H. 1995: Dictionary of common Avesta words. Zoroastrian Archives, Internet.
  • Roki-Fortunato, A. 1977: Lîbar vĩškiga jazìka. Libar Publ. Toronto, 607 p.
  • Ryan, D.C. 2003: Etruscan glossary. Geocities 2803, Internet.
  • Semino, O. et al. (21 koautor), 2000: The genetic legacy of Paleolithic Homo sapiens in extant Europeans (Y chromosome perspective). Science 290: 1155-1159.
  • Skok, P. 1950: Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima, I - II. JAZU, Zagreb.
  • Šimunović P., Olesch R. 1979-1983: Čakavisch-Deutsches Lexikon, I-III. Böhlau, Köln-Wien
  • Šimunović, P. 1986: Istočnojadranska toponimija. Logos, Split, 306 str.
  • Vidović, R. 1977-1993: Pomorska terminologija i pomorske tradicije (rječnik I – III.). Čakavska rič 7/2: 99-156, 10: 145-180, 21/1: 23-41, Književni krug, Split.
  • Vidović, R. 1984: Pomorski rječnik. Logos, 589 str., Split.
  • Vinja, V. 2000-2004: Jadranske etimologije, I - III. HAZU i Školska knjiga, Zagreb.
  • Yošamya M., Yošamya Z. 2005: Gan-Veyan osce Bascanski besidar. Ranohrvatski srednjovjeki pradialekti, knj. 1: 1224 str., Znanstveno društvo za proučavanje etnogeneze, Zagreb.

Poveznice

Reference

Adapted and condensed study for sub-project Bodulski Cakavizam from the database ADRZ (1995): if quoted free for copying and distribution without changes.