Karlovac

Izvor: Wikinfo na Hrvatskom jeziku
Skoči na: orijentacija, traži

- PROVIZORNO U IZRADBI -

Karlovac (kajkavski: Karlovec, njemački: Karlstadt): županija = Karlovačka županija; broj stanovnika = 59.395; poštanski broj = 47000; gradonačelnik = Damir Jelić; z. širina = 45.50, z. dužina = 15.54. Karlovac je prijelazni kajkavsko-čakavski grad u srednjoj Hrvatskoj i administrativno središte Karlovačke županije.

Zemljopis

Karlovac je grad u središnjoj Hrvatskoj, 56 km jugozapadno od Zagreba i 130 km istočno od Rijeke. Smješten je na dinarskom rubu Panonske nizine, a upravo s karlovačkog područja počinje bregoviti i planinski dio prema Mediteranu. Nalazi se na raskrižju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz Zagreba prema Rijeci i Splitu. Uz mnogobrojne parkove i zelene površine, osobitost Karlovca su čak četiri rijeke koje prolaze kroz grad - Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica.

Povijest

Karlovac je relativno mlado naselje kojem se zna točan datum nastanka - 13. 07. 1579. godina. Osnovan je kao tvrđava poradi zaštite od turskih osvajanja, u ravnici na utoku Korane u Kupu, podno stare gradine Dubovac. Ime je dobio po osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu. Građen je po zamisli idealnog renesansnog grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom.

Od osnivanja do 1693. godine grad Karlovac bio je pod vojnom upravom, a tek tada dobija ograničenu samoupravu. Slobodnim kraljevskim gradom postaje 1776. godine.

Tijekom 18. i 19. stoljeća, ponajviše zahvaljujući procvatu trgovine i lađarstva Kupom, Karlovac je slovio za jedan od najbogatijih i najrazvijenijih hrvatskih gradova. O tome svjedoči i podatak kako su početkom 19. stoljeća upravo Karlovčani plaćali najveći porez od svih hrvatskih gradova.

Grad Karlovac je u početku Domovinskog rata bio okupirani grad jer je u njemu i bližoj okolici tzv. JNA imala 19 vojnih objekata koji su svi bili zaposjednuti i u uporabi. Pravilnom i mudrom organizacijom otpora, sve vojarne u gradu i bližoj okolici su osvojene, a vojska iseljena iz grada. Najteže trenutke grad i svi njegovi stanovnici, proživljavali su od sredine listopada 1991. do siječnja 1992. godine, kada su svakodnevno bili izloženi granatiranju. U tom razdoblju poginulo je 255 ljudi, dok je preko tisuću ranjeno.

Žestoki napadi uslijedili su i u svibnju 1992., srpnju i rujnu 1993., te svibnju i kolovozu 1995. godine. Grad i okolica definitivno su oslobođeni 7. kolovoza 1995. godine.

Prigradska naselja

Grad se satoji od 52 naselja, to su: Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Brezova Glava, Brežani, Brođani, Cerovac Vukmanićki, Donja Trebinja, Donje Mekušje, Donji Sjeničak, Gornja Trebinja, Gornje Stative, Gornji Sjeničak, Goršćaki, Husje, Ivančići Pokupski, Ivanković Selo, Ivošević Selo, Kablar, Karasi, Karlovac, Klipino Brdo, Kljaić Brdo, Knez Gorica, Kobilić Pokupski, Konjkovsko, Koritinja, Ladvenjak, Lipje, Luka Pokupska, Mahićno, Manjerovići, Okić, Popović Brdo, Priselci, Rečica, Ribari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Šebreki, Šišljavić, Tušilović, Tuškani, Udbinja, Utinja, Vodostaj, Vukmanić, Vukoder, Zadobarje, Zagraj i Zamršje.

Gradske četvrti

  • Banija
  • BorlinPredložak:Newdsm - Borlin spaja se sa Dubovcem kod Karlovačke Pivovare i spada među najljepše četvrti grada sa najčišćom vodom koja potiće iz borlinskog prirodnog izvora i služi pivovari za kuhanje pive
  • Drežnik
  • Dubovac - stara gradska četvrt nastala uz stari grad Dubovac. Starim gradom Dubovcem u 15.i 16. st. vladali su kneževi Frankopani i Zrinski.
  • Ilovac
  • Grabrik
  • Logorište
  • Luščić
  • Mostanje
  • Novi Centar - sa izgradnjom nove gradske tržnice šezdesetih godina prošlog stoljeća nastaje Gradska četvrt Novi Centar. Istaknutiji objekti u N. Centru: Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić, Veleučilište u Karlovcu, Crkva Presvetog Srca Isusovog
  • Švarča
  • Karlovački Turanj - u južnom djelu grada. Ova je četvrt najviše stradala u Domovinskom ratu. U staroj austrougarskoj vojarni uz Koranu u izgradnji Muzej Domovinskog rata.
  • Karlovačka Zvijezda - četvrt izgrađena u obliku šestokrake zvijezde. U Centru zvijezde nalazi se crkva Svete Trojice, koje je i najstarija građevina u gradu.
  • Gaza - Između Kupe i Korane smjestila se Gaza. Veliki nasip koji se proteže od Koranskog slapa do Banijskog mosta jedno su od znamenitosti tog dijela grada. Za vrijeme Domovinskog rata, Gaza se nalazila na jednoj od zadnjih crta obrane grada Karlovca. Između Gaze i neprijateljskih linija nalazilo se samo Mekušansko polje i rijeka Korana. Unatoč tome, na Gazi je nastalo prognaničko naselje većih razmjera.

Pučanstvo

Područje Grada Karlovca ima 59.395 stanovnika, od kojih na užem gradskom području živi njih 49.082 ( Popis 2001.). Po etničkoj strukturi bilo je 85.9 % Hrvata i 8.6 % Srba.

Gospodarstvo

Karlovac je od davnina poznat kao trgovački grad. Razvoj trgovine omogućio je povoljan prometni i geografski položaj, ali i potreba, budući da je grad u biti bio velika vojarna tadašnje Vojne Krajine.

Pravi razvoj gospodarstva slijedi osnivanjem nove Jugoslavije, nakon 2. svjetskog rata, kada se u gradu i okolici osnivaju brojne tvornice i industrijska postrojenja. Najvažnije su svakako "Karlovačka industrija mlijeka"(KIM), "Tvornica obuće Josip Kraš", "Žitoproizvod", te stara i slavna "Karlovačka pivovara".

Danas u Karlovcu teoretski nema jake industrije. Većina okosnica nekadašnjeg socijalističkog gospodarstva sada ne radi ili je u stečaju. Industrijske zone na Baniji i Švarči sada su u biti, manje više, "mrtvi" dijelovi grada. Nekadašnja tvornica turbina i strojeva "Jugoturbina" danas je rascijepana na mnogo manjih poduzeća, a najveće od njih je "Adriadiesel". "KIM" je danas u stečaju, a vode se pregovori oko njegove prodaje, koji često pune lokalne novinske stupce. "Tvornica obuće Josip Kraš" prestala je raditi početkom Domovinskog rata, a zgrada u kojoj se nalazila sravnjena je sa zemljom sredinom 2007. kako bi se oslobodilo mjesto za izgradnju trgovačkog centra "Lidl". "Karlovačka pivovara" počela je slabiti nakon što je postala dijelom korporacije "Heineken", a posebice nakon niza propusta koji su doveli do smrti Zdravka Martinovića i njegovog psa tokom šetnje kraj takozvanog "Pivovarskog potoka". Pivovara je nekada u svome asortimanu imala niz proizvoda, od alkoholnih do bezalkoholnih, a danas se jedina vrsta pive, tradicionalna "Karlovačka" uglavnom uvozi iz Austrije.

Grad sve više pažnje posvećuje manifestaciji "Karlovački dani piva" u koju se sve više ulaže, ali ona, dakako, nije temelj sadašnjeg gospodarstva. Također, grad ulaže u razvoj turizma za što ima dobre predispozicije, ali nažalost, Karlovac, ostaje nepoznat stranim, ali i većini, hrvatskim turistima.

No, nije sve tako crno. "HS Produkt", je tvrtka koja se bavi proizvodnjom i prodajom vatrenog oružja i pravi je primjer gospodarskog napretka. Zapošljava nekoliko stotina ljudi.

Slavni ljudi

Svakako treba istaknuti i kako je karlovačku Gimnaziju pohađao (1870. do 1874. godine) i slavni znanstvenik Nikola Tesla .

Spomenici i znamenitosti

  • Franjevački samostan s crkvom Svetog Trojstva
  • Pavlinski samostan u Kamenskom
  • Nacionalno svetište Svetog Josipa
  • Pravoslavna Saborna crkva Svetog Nikole - srušena tijekom rata, danas obnovljena.
  • Gradski muzej
  • Stari grad Dubovac
  • "Zvijezda" - povijesni centar Karlovca, planski izgrađen i okružen utvrdom u obliku šesterokrake zvijezde.

Naobrazba

Osnovne škole

  • Osnovna škola Banija
  • Osnovna škola Braće Seljan
  • Osnovna škola Dragojle Jarnević
  • Osnovna škola Dubovac
  • Osnovna škola Grabrik
  • Osnovna škola Mahično
  • Osnovna škola Švarča
  • Osnovna škola Turanj
  • Osnovna škola Krnjak-Katarina Zrinski

Srednje škole

  • Ekonomsko-turistička škola Karlovac
  • Gimnazija Karlovac (www.gimnazija-karlovac.hr)
  • Medicinska škola Karlovac
  • Mješovito industrijsko-obrtnička škola
  • Srednja škola Duga Resa
  • Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac
  • Tehnička škola Karlovac (www.tehnicka-skola-karlovac.hr)
  • Tehnološko-kemijska škola Karlovac
  • Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac

Visokoškolske ustanove

  • Veleučilište u Karlovcu

Kultura

Karlovac je u prošlosti bio poznat i kao jedan od kulturno najrodoljubivijih gradova u Hrvatskoj, o čemu svjedoče najstarija hrvatska glazbena škola, Prvo hrvatsko pjevačko društvo "Zora", te jedna od prvih čitaonica na hrvatskom jeziku.

Središnja kulturna institucija u gradu danas je Gradsko kazalište "Zorin dom", s bogatim dramskim, glazbenim i likovnim programom tijekom godine.

Gradski muzej Karlovac kao jedina lokalna muzejska ustanva definira svoje djelovanje u najširem mogućem opsegu nastojeći obuhvatiti sve aspekte pripadnog prirodno-kulturno-povijesnog krajolika. Svoj rad Gradski muzej ostvaruje kroz sljedeće odjele: - Prirodoslovni odjel - Arheološki odjel - Etnološki odjel - Kulturno-povijesni odjel - Povijesni odjel - Galerija “Vjekoslav Karas”

Djelatnost muzeja odvija se na sljedećim lokacijama: u zgradi na Strossmayerovom trgu 7, Galeriji “Vjekoslav Karas” u Šestićevoj ulici, u prostorima Branič kule na Starom gradu Dubovcu i u rodnoj kući obitelji Ribar u Vukmaniću.

U Karlovcu je i sjedište Gornjokarlovačke eparhije (pravoslavnog ekvivalenta biskupiji) Srpske pravoslavne crkve.

U Karlovcu se nalazi i Središnja nacionalna knjižnica Slovenaca u RH.

  • Gradsko kazaliste Zorin Dom
  • Muzeji i galerije
  • Gradska knjiznica Ivan Goran Kovačić
  • Glazbena skola
  • Kulturni amaterizam

Šport

Iako veličinom relativno malen, Karlovac je uvijek slovio za izrazito sportski grad, te je bio domaćin/suorganizator iznimno velikih međunarodnih sportskih događaja:

U razdoblju između 1959. i 1974. godine, Karlovac je bio poznat i kao "grad košarke". U gradu je gostovala i odabrana selekcija NBA lige, s tadašnjim velikim zvijezdama poput Bill Russella.

Danas su nositelji gradskog športskog života:

Od pojedinaca, svakako treba istaknuti mladu tenisačicu Indire Akiki, jednu od najtalentiranijih hrvatskih tenisačica, prošlogodišnju polufinalisticu Orange Bowla u kategoriji do 14 godina. Odlične rezultate postižu i veslači, te natjecatelji u različitim borilačkim sportovima. U gradu djeluje i klub hokeja na ledu "Karlovac".

Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici

  • Kansas City , program "twinninga" Projekta reforme lokalne samouprave iz 2004., Akcija o partnerstvu iz 2004. (pobratimstvo je još iz 1980-ih) [1]

Karlovačka županija

Karlovačka županija se nalazi u središnjoj Hrvatskoj. Karlovačka županija graniči sa dvije susjedne države: Republikom Slovenijom i Republikom Bosnom i Hercegovinom. Administrativno, političko, gospodarsko, kulturno i sportsko središte županije je Grad Karlovac. Sjedište = Karlovac; broj stanovnika = 141 787; površina = 3 622 km2; župan = Ivica Horvat

Administrativna podjela

Karlovačka županija administrativno je podijeljena na 5 gradova i 17 općina.

Pučanstvo

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine broj stanovnika je 141.787 ( 3.1 % stanovništva Hrvatske ). Etnički sastav je bio sljedeći: Hrvati 84.3 %, Srbi 11 %, Bošnjaci 0.6 % i drugi. 1991. županija je imala 174.185 stanovnika ( Hrvati 70.3 %, Srbi 22.7 % ). Gustoća naseljenosti je bila 43 stanovnika/km2. Površina županije je 3.311 km2 ( 5.9 % ukupne površine Hrvatske ).

Turizam

Aktivni odmor u karlovačkoj županiji

Karlovačka županija svojim zemljopisnim položajem (središnja hrvatska, utjecaj kontinentalne i mediteranske klime) stvorena je za cijelogodišnji turizam i pruža obilje mogućnosti rekreacije i aktivnog odmora za sve uzraste, od 7 do 77 godina.

Četri rijeke koje protiču ovom županijom, Korana, Mrežnica, Kupa i Dobra odredile su i turističku ponudu koja se uvelike zasniva na iskorištavanju blagodati koje pružaju rijeke u svakom godišnjem dobu. Tako da možete uživati u šetnji uz rijeke, vožnji biciklom po uređenim biciklističkim stazama, ljeti se kupati, a ako imate malo avanturističkog duha okušati se i u raftingu i kanuingu. Ne treba ni spomenuti ako govorimo o rijekama i o mogućnosti ribolova, ali uživati u ribolovu ne morate samo na rijekama već i na prekrasnim bajerima i ribnjacima u Draganiću, Šljunčari kod Ozlja, Šumbaru kraj Karlovca ili na jezeru Sabljaci u Ogulinu.

Uz rijeke, neprocijenjivo bogatstvo naše županije su i šume koje pružaju mogućnost lova na svu vrstu divljači, a kojima najvećim djelom gospodare lokalna Lovačka društva ili Hrvatske šume. Ali i ako niste lovac možete uživati u šumama naročito u proljeće i jesen u šetnji i berbi gljiva, kestena, lješnjaka...

Ako se odlučite posjetiti našu županiju zimskim mjesecima, odabrali ste pravu destinaciju, jer naše najveće skijalište, Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica nalazi se u našoj županiji. Skijalište Bjelolasice, opslužuju 3 dvosjede žičare i 3 skijaške vučnice. Skijalište je površine 25 hektara, a ukupna dužina je 10 km. Denivelacija terena od 800 metara (sa vrha na 1410 m n/m do 620 m n/m) omogućava održavanje takmičenja svake vrste - FIS takmičenja u alpskim disciplinama. Kapacitet skijališta je 2000 do 2500 skijaša i ostalih gostiju dnevno, a na međustanici je u funkciji restoran kapaciteta 100 mjesta.

Naravno, ni tradicionalni sportovi kao mali nogomet, tenis, odbojka u pijesku nisu zaboravljeni. Gotovo svi ugostiteljski objekti u svom sastavu ili u neposrednoj blizini raspolažu teniskim igralištima, malonogometnim igralištima i uređenim igralištima za odbojku u pijesku…ali kod nas možete iskušati nešto sasvim novo - odbojku u vodi, a igra se u ljetnim mjesecima na rijeci Mrežnici.

Rafting u Karlovačkoj županiji

Danas postoje mnogi načini za uživanje obilja koje priroda nudi, no obično su najbolji oni koji povezuju fizičku aktivnost, uzbuđenje i opuštanje uma, uz postizanje oslobođenja od sveprisutnog stresa i iscrpljenosti duha i tijela.

Sve to nudi Rafting - najbolji način uživanja u prirodi na istodobno uzbudljiv i siguran način! Čemu gledati rijeku samo s obala, kada se možete spuštati brzacim i slapovima, zašto čekati na ljeto kad u neoprenskim odjelima možete plivati tijekom cijele godine, zašto se ograničavati cestama i asfaltom kada vas raftovi mogu odvesti na tajanstvena mjesta koja je samo nekolicina ljudi prije vas imala priliku vidjeti.

U Karlovačkoj županiji 4 njene najveće rijeke daju preko 200 km vodenog toka stvorenog za aktivan odmor i uživanje.

Dobra - najduža ponornica u Hrvatskoj, ukupne dužine od preko 100 km. Ponire u Ogulinu i ponovno izvire kod HE Gojak, gdje pojačana vodom Zagorske Mrežnice stvara NAJUZBUDLJIVIJU RAFTING DIONICU U HRVATSKOJ. Osobito zanimljiv je kanjon, obrastao šumom i prekrasnim prirodnim predjelima.

Kupa - zelena i brza goranska ljepotica, u gornjem i dijelu srednjeg toka čini ujedno i granicu sa susjednom Republikom Slovenijom. Svojim neprestanim vijuganjem kroz dubok i šumom obrastao kanjon sa brojnim brzacima čini se idealnom za višednevna spuštanja, planinarenje (treking) i kampiranje na obalama. Kod Karlovca prima u svoje okrilje sve tri karlovačke rijeke.

Korana - stvara se iz Plitvičkih jezera, putujući prema Karlovcu i svome ušću u rijeku Kupu zastaje u Slunju. Tu, u Rastokama, prima pritoku Slunjčicu i privlači pažnju mnogobrojnim slapovima, kaskadama, sedrenim bazenima i nekolicinom starih mlinica. Budući Korana ima veliki prirodni pad korita, na dionici rijeke do Veljuna u rano proljeće i jesen obilje je brzaka i slapova koji nude uzbudljivo spuštanje.

Mrežnica - posljednjih godina sve popularnija, ali zapravo još nedovoljno poznata rijeka smaragdno zelene boje, bogata sedrenim slapovima, otočićima, rukavcima, prirodnim bazenima te brojnim čistim izvorima pitke vode. U budućnosti će, uz primjerenu brigu i očuvanje, otkriti još mnoga lica svoje ljepote. Premošćuje je drveni most, najduži u Hrvatskoj (208 metara) u selu Belavići kraj Duge Rese.

Tounjčica - skrivena ljepotica Karlovačke županije, slabo poznata i njenim žiteljima, izvire ispod brda Krpel u Tounju, a ulijeva se u rijeku Mrežnicu ispod istoimenog sela Mrežnica, na tzv. Sastavcima. Očarava posjetitelja veličinom svoga kanjona i širinom riječnog korita. Posebna je po brojnim špiljama uza samu obalu te stjenovitom suženju kanjona.

Aktivni odmor - Duga Resa

Duga Resa sa svojom okolicom kao da je stvorena za aktivni odmor. Možete uživati u prekrasnim šetnjama Šetalištem Tušmer na brdu Vinica, uživati u vožnji biciklom uz najljepšu rijeku u Hrvatskoj - Mrežnicu, loviti velikim lovnim područjem kojim gospodare tri lovačka društva, opuštati se u miru i tišini u ribolovu, ali ako imate malo avanturističkog duha možete se okušati u raftingu ili kanuingu. Naravno, nisu zaboravljeni ni tradicionalni sportovi, kao što je mali nogomet, odbojka u pijesku, tenis…ali možete iskušati i nešto novo…a igra se samo ovdje - odbojka u vodi!

Posebno vam preporučamo vožnju biciklom na lijepo uređenim biciklističkim stazama uz samu rijeku Mrežnicu. Biciklističku kartu možete pogledati ovdje, a tiskanu Biciklističku kartu možete dobiti u svim našim ugostiteljskim objektima smještenim uz rijeku Mrežnicu kao i ostale informacije vezane za rekreaciju i aktivni odmor.

Osnovne informacije: Turistička zajednica grada Duga Resa [2], tel/fax: +385 (0)47 844 752

Vanjske sveze

Reference

Adapted and elaborated by GNU-license, mostly from Croatian Wikipedia.