Pračakavski Gan-Veyãn

Izvor: Wikinfo na Hrvatskom jeziku
Skoči na: orijentacija, traži
HrvatGrb.png

Pračakavski Gan-Veyãn (scakavski pradialekt jugoistočnog Krka i Raba): Na većem dijelu otoka Krka (veyski: Khârk) govori se običnom palatalnom čakavicom, koja je na južnijoj obali (Krk-Punat) prijelazna ikavsko-ekavska, a na sjevernoj strani otoka (Omišalj-Vrbnik) više ekavska. Nepalatalnim cakavizmom se na Krku govori na jugoistoku oko Baške u naseljima Jurandvor, Batomalj i istočni dio Baške (a donedavna još susjedni izumrli zaselci Gorica, Sv. Juraj, Vinca i cakavski gradjani Raba). Ovaj krčki scakavizam je u odnosu na primorske i ine otočne čakavce izrazito arhaičan i u svojoj starijoj verziji Gan-Veyãn koja se donedavna u 20. stoljeću govorila u gradu Rabu, Baški i okolnim selima, a sad još malobrojni starci u Batomlju i Jurandvoru, najstariji je tip bodulske cakavice koji se leksički i gramatički bitno razlikuje od obične čakavštine. U njoj se ističu zamjenice ca (starije coã i scà = što) i zoãc (zašto), dvoglasi, polupalatali sj, tj, zj i sve ine značajke cakavizma, uz ine dodatne osobitosti veyskog "scakavizma" kakve nema nijedan naš govor. Za bascanski "scakavizam" (i nedavni rabski) je uz ino nadasve markantan imenski dual (muški na -õj, ženski -ãj, srednji rod -ẽj), pa arhajski član pred imenicom (odredjeni sy - sýe i neodredjeni uõn - unè) i još posebni sibilarni skup "sc" (= šć / št): Basne (Bašćani), scâp (štap), scemêr (otrov), scipàt (uštinuti), scerbâv (krnjast), itd. U leksičkom pogledu, ta veyska scakavica sadrži 2/5 slavenskih riječi, 1/3 romanizama, a 1/4 (23 %) indoiranskih i mezopotamskih arhaizama po kojima je daleko najbogatija kod nas (Yošamya 2005). Zbog ranohrvatskoga sasma nesrpskog rječnika s tek 4% sličnih riječi je našim gradskim novoštokavcima Gan-Veyãn posve nerazumljiv kao ini strani jezik, npr. najobičnije svakodnevne rečenice: "Sey poštýl imý sekhãn tar tuhici" (Na krevetu su plahta i jastuci), "Siõn macãr eš vaõn darmûn poli warskeg buymèra" (Veliki bor je u šumi uz planinski izvor), "Meyõn sionoćâl sevidu uõn loprãn tar seu žwezdõj" (Kroz dalekozor je vidljiv avion i puno zvijezda), "Uri-Harvátje, yenãar .Š.Y.A." (Zagreb, siječanj 2011)... i sl. Taj Gan-Veyãn je drastični jezični dokaz protiv zajedničkoga srbo-hrvatskog iskona i za naše ranije iranoilirsko podrijetlo, pa su ovdje zbog bratstva-jedinstva jugopartizani po "oslobodjenju" poklali 350 tih nepodobnih govornika u jami Krićavno.

SUMMARY

Early-Chakavian Gan-Veyãn (islader cakavism in eastern Kvarner): New biogenomic analyses of Adriatic islanders confirm only 1/3 of aborigines in Krk are Slavs of R1a/Eu19 type, and other 2/3 are of non-slavic origin, resulting by a superior mosaical diversity of dialects in Krk island. In southeastern part of Krk occurs the extreme non-palatal scakavism or Gan-Veyãn in old eastern Baska, Yurandwõr and Batomãl, being the most similar to the extincting cakavism of Rab town. From 7th to 16th century it was spoken in the medieval city Corinthia on eastern end of Krk island. It is marked by sibilar group sc, wovel ÿ, semi-tone “shwa”, and pre-slavic phonemes: bj (bh), kh, w, and diphtongs uõ, oã, ũu, ãa, etc. It has a four-accent system: standard accents ( ˆ ` ), and two specific terminal accents i.e. ultra-short quick ictus ( ' ) and extra-long singing tilda (∽). Speaking is swift and melodious with extreme oxytony (as French), and it is divergent from Serbo-Croatian by absence of any ascending accents. Its grammar is marked by the dual and articles at nouns: definite uõv, vâ, vê, and undefinite uõn, unà, unè. The Old-Croat possesive dative is frequent instead of Slavic possesive genitive. The archaic collective numbers in old Veyan are dvõydi, trõydi, cetÿrdi, reminding of Vedic-Avestan ones. Veyan augmentatives and superlatives are marked by archaic prefix sion-, and archaic duals have suffixes reminding Sorbian: masculine –oj, feminine -aj, and neutrum –ej, including also exotic adverbial pronouns: kyõn, siõn, ziõn, vaõn, meyõn, layõn, kolõn, etc. Veyan verbs include many non-slavic forms: supine, optative, necessative, subjunctive, and six temporal infinitives. There are noted 23,500 words, and the most peculiar ones are listed down with English translations. That glossary includes 2/5 (40 %) of Slavic words, 1/3 (34 %) of Romance isoglosses, and 1/4 or 23% are the Indo-Iranian and Mesopotamian archaisms of Old Orient, and this is the most archaic dialect in Croatia. Its curiosities are 68 different algal names, and 127 celestial star names used by old sailors and fishers for naval orientatition and nocturnal hours. The most valuable cultural heritage there is old epic cyclus of 10 archaic legends ‘Vêyske Povêde’ from the protohistory to medieval times; by contents and complex style they are quite different from Slavic rural tales, and more comparable with Nordic Sagas and old Greek epics (see details in Mitjẽl Yošamýa: Gan-Veyãn and cakavism of Baška, Zagreb 2005, 1223 p.).

Kulturno-povijesno okružje

Cakavizam ili vlastiti naziv govornika: bodulska cakavica, je najneobičniji tip hrvatskih dialekata koji je književnim jekavskim gradjanima od svih naših govora najteže razumljiv, ne samo zbog fonetike, nego i arhajskog rječnika ter egzotične gramatike. Zato laici, ali i neki lingvisti o tom čudnom govoru imaju niz predrasuda i umjesto proučavanja je dosad cakavizam većinom bio prešućen i odbačen kao nepravilna deformacija. Njegovi govornici se kod nas izvan užeg zavičaja doživljavaju kao manjevrijedni čudaci, jer ne znaju izgovarati (a ponekad ni napisati) slavenske palatale. Zato je i sam naziv "cakavizam" nastao s pogrdnim prizvukom navodne jezične bolesti nepalatalnog izgovora. Za neupućene se uz druge značajke, bodulski cakavizam od tipske čakavštine (i inih narječja) razlikuje prvenstveno po sibilarnom izgovoru upitno-odnosne zamjenice kao ca umjesto drugdje uobičajenog ča, ali se i to mijenja ovisno o izgovoru pripadnog samoglasnika pa može glasiti ce na Cresu, ili co na otoku Visu itd. Najekstremniji i štokavcima jedva razumljivi tip cakavizma postoji u brzim "bodulskim" govorima Komiže na Visu (tzv. komyzônska cokavica) i Baške na Krku (veyska scakavica), čiji govornici uče naš književni standard zamalo kao neki strani jezik. Napomena: naziv bodul i pridjev bodulski u čakavici označuju jadranske otočane (koji često govore cakavizmom): njegov iskon je nejasan, možda od indovedskog bodyul (pastir-stočar), ili od talijanskog tipa psa bodolo (ali bodulski cakavci uglavnom ne drže pse nego mačke). Jedna od uvriježenih predrasuda o cakavizmu je da je to pretežno gradski govor, ali danas to ne odgovara stvarnosti. Ako je ranije i bio u primorskim gradovima, dosad je većinom izumro pod pritiskom vukovskog književnog standarda, pa su danas većina cakavskih govornika u primorskim i otočnim selima. Vidi još poredbeno: Bodulski cakavizam.

Nova biogenomska istraživanja jasno pokazuju da su samo 1/3 starosjedilaca na Krku slični inim Slavenima tipa Eu19, a ostale 2/3 krčkih Bodula su biokemijski bitno drugačiji tj. neslavenskog iskona, što ima jasan jezični odraz u dialektalnoj šarolikosti na Krku. U dialektnom mozaiku jugoistočnog Krka supostoje 4 različita govora: pretežno ekavska palatalna čakavica u Vrbniku, pa poluikavsko-ekavska čakavica Punta, Stare Baške i Bašćanske Drage, sezonski polučakavski novogovor (turistički slang) novoizgradjenih vikend-naselja na zapadu Baške, ter ekstremni nepalatalni scakavizam (Gan-Veyãn): stari istočni dio Baške uz luku, pa susjedna sela Yurandr i Batomãl (u domaćem izgovoru). Ekstremna bodulska scakavica iz Baške i okolnih sela na jugoistoku otoka Krka se značajno razlikuje od većine okolnih primorskih govora. Bašćanskom cakavizmu je leksički i fonetski razmjerno najbliži južniji cakavizam grada Raba koji je medju današnjim kvarnerskim govorima izrazito najbogatiji antičkim izoglosama iz grčkoga i klasičnoga latinskog (1/4 leksika), baštinjenim iz Rimskog carstva. Palatalnoj čakavštini Punta i Bašćanske Drage je gramatički i leksički razmjerno najbliža reliktna pračakavica nutarnjeg Vinodola koja nakon Baške sadrži najviše prapovijesnih indoiranskih arhaizama na istočnom Jadranu, a ta sličnost je posljedica doselidbe pred Turcima iz susjednog kopna (najvjerojatnije od Krasnog polja). Taj veyski pradialekt se od 7.- 15. st. govorio u srednjovjekom gradu Korintija (Uri-Kworÿta) na istočnom kraju otoka Krka, oko kojega se i danas još nalazi izrazito najveća koncentracija brojnih predslavensko-neromanskih toponima veysko-liburnijskog iskona.

Gramatika, fonetika, leksik

Uz komyzônsku cokavicu na Visu, veyska scakavica jugoistočnog Krka je danas najekstremniji fonetski tip bodulskog cakavizma na Jadranu, za koju je posebno značajan i čest sibilarni skup sc, poluvokal ÿ i poluglas šwa ( ' ), pa još dodatni neslavenski glasovi bj (= vedski bh), kh, w, uz obilje dvoglasa uõ, oã, ũu, ãa itd. Za tu veysku scakavicu je specifičan arhajski četveronaglasni sustav, pa uz poludugi i polukratki (npr. â i á) kao u čakavskom, tu postoje još 2 posebna i starija oksitona naglasa: ultrakratki oštrobrzi ictus ( à ) i otegnuto-pjevajuća tilda (ã: kao u Podravini). Naprotiv oko Baške ne postoje nenaglašene dužine niti ikakvi uzlazni naglasi pa je taj govor razmjerno brz i melodiozan s najizrazitijom oksitonijom kod nas. U veyskoj gramatici je osobita nazočnost gramatičkog člana pred imenicama tj. odredjeni uõv, vâ, vê i neodredjeni uõn, unà, unè (iz etrurskog vn, vna, vne), a u starijemu veyskom je pred imenicama i arhajski član sy, sýa, sýe = taj, isti, dotični (slično gotski sai, sa i hetitski siya). Takodjer je čest starohrvatski posvojni dativ umjesto vukovskog genitiva, a arhajski zbirni brojevi iznad 5 imaju nastavak -ôrje, dok su niži 2 - 4 kao indoiranski: dydi, tydi, cetýrdi. U veyskomu je još osobit u imenskom augmentativu i superlativu pridjeva hetitski prefiks sion-, seuna- (hetit. siu-, siuna-), zatim jednorodni plurali pridjeva ženskog oblika i ranoslavenski lužički duali na -õj (muški), -ãj (ženski) i -ẽj (srednji rod), pa posebne priložne zamjenice kao u francuskom kyõn (kojino), siõn (svekoliko), ziõn (skupa), vaõn (unutar), meyõn (usred), layõn (uzduž), kolõn (naokolo), itd. Veyski glagoli imaju posebne oblike supin, optativ, necesativ, konjunktiv, antipreterit i još po 6 raznih vremenskih infinitiva. Nijedan naš dialekt ne rabi toliko obilje raznih infinitiva kao veyska scakavica, a vukovsko-balkansko "dadakanje" je tu posve nepoznato i nemoguće tj. besmisleno.

Veyski etimološki spektar

Dosad je u bodulskom cakavizmu istočnokvarnerskih otoka popisano 28.700 riječi uključivo 23.700 riječi popisanih na jugoistočnom Krku oko Baške i još 5.000 iz grada Raba. U poluslavenskom etimološkom spektru jugoistočnog Krka je samo 2/5 slavenskih riječi: 31% čakavske, 6% slične kajkavskom i tek 4% jugoštokavske izoglose, što je kod nas najniži slavenski udjel nakon neslavensko-romanskih govora Istriota (južna Istra), Ćiribiraca oko Učke i Arbanasa kod Zadra. Slično kao slavenske su u 1/3 bašćanskog rječnika (35 %) zastupljene i romanske izoglose, većinom veneto-talianskog iskona. Naprotiv, 1/4 ili 23% veyskog rječnika su indoiranski i mezopotamski prapovjesni arhaizmi uključivo indovedske, staroperzijske, hetitske, akadosumerske i ine prapovjesne izoglose iz Starog istoka. Zajedno s antičkim klasicizmima iz latinskoga, starogrčkog i etrurskog, sav predslavenski antički dio veyskog leksika obuhvaća ukupno 1/3 ili 37% ovdašnjega arhajskog rječnika, pa je zato taj veyski rječnik izrazito najarhaičniji predslavenskog tipa u cijeloj Hrvatskoj. Preostalih desetak posto tog leksika su većinom noviji tehnički internacionalizmi iz engleskog, njemačkog i iz inih rjedjih skupina. Medju današnjim jezicima, cakavizam Baške, Raba i Cresa je približno izmedju slovenskog jezika i venetskog dialekta talianskoga, a vrlo je daleko od srbohrvatskog vukopisa što je ustanovio već i Tentor (1956) za cakavizam Cresa (to su Vukovci odbili objaviti kod nas pa je izašlo u SAZU-Ljubljana).

Etnokultura, pjesme, glagoljica

Medju starijim glagoljskim spomenicima ovdje je dakako najvažnija Bašćanska ploča čiji stvarni tekst odgovara reliktnom pradialektu Gan-Veyãn, što je omogućilo takodjer i drukčije novo očitavanje Bašćanske ploče, dosta različitog sadržaja od dosadašnjih tumačenja jugoslavista koje tu nije zanimao domaći govor, pa su taj sadržaj uglavnom izvodili po crkvenoslavenskom jeziku. Značajni su veyski primjeri i tridesetak starih pučkih pjesama iz jugoistočnog Krka, koje nam je u ranobašćanskoj inačici većinom kazivao F. Tomašić. Kao glavni i najvrijedniji dio veyske kulturne baštine je desetak krčkih legenda "Vêyske Povêde", gdje je za njih 7 manjeviše očuvan u predaji suvisli sadržaj pradavnih zbivanja, a od ine 3 tek djelomični fragmenti. Taj epski ciklus je prastaroga ranoslavenskog i predslavenskog iskona, pa bogatstvom i složenim stilom daleko odskače iznad seljačkih bajki kod inih Slavena i znatno je bliži nordijskim Sagama, te starogrčkoj Ilijadi i Odiseji. O toj etnokulturi vidi još pobliže: Čakavske pysni, Zvonimirove ploče, pa Vejske legende i Veyske Povede.

Veyski mitovi i legende

Po vjerojatnom vremenskom slijedu, to su iduće legende s arhajskim veyskim naslovima i štokavskim prijevodom.

  • A. Najraniji predhistorijski mitovi indovedskog iskona iz halkolita obuhvaćaju stvaranje svijeta i animističke obrede naslijedjene od praindoeuropskih predhrvatskih predaka: 1. "Povêda ud_Mantràtje tar_slôva Šalamunòva" (Legenda o aždaji i znaku Salomonovu) i 2. "Povêda ud_Hayebâja tar_mâtra ud_dazd" (Legenda o Kišom duhu i zazivu kiše).
  • B. Klasične antičke legende su liburnijska i iranohrvatska predaja predslavenskog iskona koje upućuju na gibanja naših antičkih predaka u starom vijeku: 3. "Povêda ud_Matânih navakÿreh tar_Urih-Kvorÿta" (Legenda o pomorskim Mitanima i gradu Korintija); 4. "Povêda ud_Bakodlâka tar_mîćih Malÿtjeh" (Legenda o Prabiku i sitnim patuljcima) i 5. "Povêda ud_Yndrah kadÿ parsjùte res" (Legenda o Indiji gdje rastu pršuti).
  • C. Mladje srednjovjeke legende uglavnom su iz doba starohrvatsko kraljevstva Trpimirovića i Arpadovića, koje su najbrojnije s povijesnom podlogom: 6. "Povêda ud_Cavjêneh kerôlih tar_orkatûrih" (Legenda o Crvenim kraljevima i kitolovcima); 7. "Povêda ud_Macarôla tar_škacavèrneg peškatûra" (Legenda o ribarskom duhu i ukletom ribaru); 8. "Povêda ud_kruôla Zminivèra tar_Zârjah harvâtjeh" (Legenda o kralju Zvonimiru i hrvatskom grbu); 9. "Povêda ud_kruôla Belòva tar_pašoglàveh Uôbrih" (Legenda o kralju Beli i kosookim Tatarima) i 10. "Povêda ud_Frangipânih tar_nevÿrneh Mletjânih" (Legenda o Frankopanima i nevjernim Mlečanima).

Nazivlje: topo-, astro-, bionimi

U dodatnim strukovnim imenicima je bilo popisano još oko 2.700 raznih onomastičkih naziva za mjestopis, floru i faunu jugoistočnog Krka. U toj veyskoj inačici popisano je čak 127 raznih asteronima (imena nebeskih objekata), koje su raniji krčki pomorci kroz prošla stoljeća u Austrougarskoj rabili za pomorsku orientaciju i noćno vrijeme umjesto satova i kompasa, što je dosad treća najveća zbirka domaćih zvjezdanih imena u svijetu nakon Kineza i Arapa: vidi pobliže Starohrvatska kozmogonija. Medju više stotina domaćih fitonimima (imena biljaka), najvažnija osobitost je bogato veysko nazivlje za morsku floru gdje su zapisana domaća imena za 68 raznih alga, što je takodjer najviše u svijetu nakon Japanaca koji jedu morske alge pa imaju blizu stotinu njihovih naziva. Kod faune je razmjerno banalno domaće nazivlje riba koje su uglavnom romanske i slične kao na većem dijelu Sredozemlja, a nazivi ptica su većinom općeslavenski i slični inim istočnoeuropskim, dok su najosobitiji veyski nazivi za sisavce, gmazove, kukce, rakove i puževe koji sadrže niz predslavensko-neromanskih arhaizama indoiranskog i liburnijskog iskona.

U ovdašnjem mjestopisu, uz dosta slavenskih i romanskih naziva, nadasve je značajna 1/4 čudnovatih predslavensko-neromanskih toponima liburnijskog i indoiranskog iskona koji su izrazito najbrojniji na istoku Krka oko gradine Korintija (Uri-Kworýta), ali ih ima i širje još oko Vrbnika, pa na Rabu i oko Senja: vidi pobliže Gradina Korintija. Srednjovjeki katekizmi glagoljicom nakon 13. st. iz Vrbnika su najraniji tekstovi nepalatalnog cakavizma slični veyskomu, jer se glagoljski palatali bez kvačice jasno razlikuju od sibilara i nema zabune. Takodjer i toponimi kopnene obale Klenovica-Jurjevo dijelom su podjednaki veyski, što znači da se u prošlim stoljećima slično veyski govorilo po istočnom Kvarneru s obje strane Velebitskog kanala. Takodjer su i u gradu Senju (starije: Seyn) domaći starci sve do 1970tih govorili cakavicom, koja je slabo dokumentirana jer su tek novi senjski govor opisali palatalni doseljenici iz Like (Moguš 1966, 2002).

Zaključak o govoru Gan-Veyãn

Slični predslavenski arhaizmi bar u leksiku a dijelom i u gramatici su manjeviše zastupljeni u inim reliktnim govorima u Hrvatskoj tj. osim na Krku (i donedavna u Rabu) još npr. Vinodol, sjeverna Istra, Dugi otok, Vis, Poljica, Bednja, Brodska Posavina itd. Razlog zašto to dosad nije bilo iskazano jesu ideopolitičke dogme naše jugoslavistike, od kojih su zbog jugoslavenskog kloniranja kroz 20. stoljeće pogubno bolovali zamalo svi naši popisivači i obradjivači dialektalnih govora prije novih i objektivnih biogenomskih nalaza, jer ih se moralo bezuvjetno uklopiti u jedinstvo srbohrvatskog dijasistema. U odnosu na običnu palatalnu čakavicu, bodulski cakavizam jadranskih otoka i nekih primorskih gradova (sada u izumiranju) pa čak i u kajkavskom zaledju (npr. cakajski Prezid i Sesvete), nije nastao navodnom "depalatalizacijom" iz južnoslavenskih govora zbog talianskog utjecaja, nego je baš obratno to iskonski ranohrvatski prajezik predslavenskog indoilirskog podrijetla. Tek njegovim naknadnim slaviziranjem od srednjega vijeka započinje tu i palatalizacija, pa iz toga naknadno nastaje današnja palatalna čakavština. Na to upućuje daleko najveći udjel (do 1/4) predslavenskih arhaizama u bodulskom cakavizmu, pa nepalatalni cakavski zapisi iz ranoga srednjeg vijeka (Vrbnik, Zadar), raniji nepalatalni cakavizam gradova izvan mletačke vlasti (Bakar, Senj, Prezid, Sesvete), dok cakavizmu slične izoglose postoje u Vedama i Avesti, a naši cakavski Boduli biogenomski pretežno pripadaju neslavenskoj haplogrupi I2/Eu7.

Govorni primjer za Gan-Veyãn

Primjer: Starinski opis svakodnevnog života istočnokrčkih "Veyâneh" iz doba Austrougarske, po vejskom izgovoru pokojnog Fabiâna Tomašića iz veyskog zaselka Zdolna Šurây (Pod Sv. Juraj):

Arhajski neoliburnijski pradialekt, Bješÿd va_vêysken ˙ Ala-habãy tarnâj notàt, boy_võeš šìšni Gan-Veyãn ziõn vãs Šurãj vasẽj skopãl Khârk. Vÿš môrti daršân mlãy, konè binšâl zi_Karkôn tar_tebÿn lâzno ubydân kòti Semerãn, nu_va brÿžan tepašân šuê_dni po_domâtju. Šprydacêra sanšâl vanû nylòvu za peškát nić_rybõj mejnêh kvôrah tar_garmÿnah zad_ârta kadÿ_eš uõn fašanàs ud_kalûbih, lumbâreh tar_kosirÿkah. Zgôru unêh sezdvìgal sejõn vÿšna vãr carekû ˙Kũr˙. Undÿ esû vlêzle manÿ va_nÿlu uõn yadvũn, varbũn tar_nìć maćÿnah. Potlén terên vaõn grûh za_vazêt scagòdi zalÿk kòti kũš, ćipũn tar_ćarnatâr, ma_nànka me_unâ khàška ninè vaÿla. Znocûn eš_zniveràlo tar_èš sey_bùra zibrìla oscé kakò siõn šyũn urinàla. Jutrôn binšâl zibràtt wâra vaõn mićazâl kadÿ ganÿ aš_vôsu seu grûbe kguli, tar_sanšâl ga_zêt vasẽj sypũn ud_Pirnÿce. Potlén binšâl zgôru naõn helãm Triskàvac kadÿ_su unê komârdi za_zêt vaõn darmũn scagòdi kabàrneh alè šestÿlneh lêsjah, ma_nišân vazêl zmanũn topôr. Undÿ sešân šìšno pogubÿl vaõn škardũn ko binšâl vavÿk skrôzi seÿh škarÿn tar_gêtih šuê_do je celÿne. Un_se eš_zmarkàlo bôy eš_dàzd zi_šparnàćih kropÿl tar_ròšti esû triskàle, ma_šanstâl va_e gârmu naõn hãar sidêć. Va_polnéb sešân varnûl làzno zduõlu va_paÿz, kadÿ ešbîl uõn yzdèn tar_vÿca, ma_bÿn vidêl siõn hamantũr ke esû lobzàle peštakâne kòti kratêl tar_nirabÿl lèho za_hìtit va_gârgu. Vanên štûpu nõeš nić_pÿpah, nu_nišôn seÿh vazêl bôy nerâbe za_ÿšt. Magàri bin_zibrâl nić_cesâna tar_merlÿna, oscè vanôj škâlnici unê zjùkvice tar_štartÿne zaõn štramàc. Potlén binšâl vaõn buÿmer za_vazêt enû látu zvodôn. Zvicèron binšâl domuõv scagòdi za_ÿšt bôy me_êš zjulìlo, nut_un ni unè fêlte ud_kolùbe tar_bÿn alšète šalspàt. Aš nisân vazgâl šwÿtlo, va_tèmbi nisa vidêl kadÿ eš_kantrîda, šan_u zvarnûl tar_eš šìšno roštàla. Ela_misãr, ala_šymi navidòva !

Prijevod na jugoštokavski Vukopis (= Vlahÿska bješÿd), preveo prof. Mitjêl Yošamýa (veyski govornik): To je govor na vejskom, sad pazi i piši, jer ovo je izvorno veysko pričanje iz sela Sv. Juraj na otoku Krku. "Vidiš da sam možda mladji, zar ne bih otišao sa Krka pa bih postao bogat kao Amerikanac, a ovako jadan provodim sve dane po domaću. Prekjučer sam otišao do ribolovišta uhvatiti nešto ribe uz stijene i pećine iza rta gdje su gnijezda galebova, golubova i lastavica. Iznad toga se diže strmo brdo koje se naziva "Šiljak". Tamo su dospjeli u mrežu jedan ranj, mrena i par sipa. Zatim odoh na kamenjaru da naberem štogod ljekovitog (bilja) kao kadulje, šipka i trnjine, gdje me nije ugrizla nijedna zmija. Noću se vrijeme pogoršalo i zavijala je bura, pa je tutnjalo kao pravi orkan. Sutradan odoh nabrati pijeska na malu plažicu gdje ga nije bilo, nego samo krupno kamenje pa sam ga otišao uzeti na sipini uz Bašćansku plažu. Zatim odoh gore na brdo "Gromovnik" gdje su štale, da u šumi uzmem nešto grabova i javorova drva, ali nisam ponio sjekiru. Tamo sam posve zalutao na kršju, jer sam stalno hodao preko škrapa i gudura sve do jedne stijene. Tada se smračilo jer je iz oblaka pljusnula kiša i zagrmio grom, pa sam ostao u jednoj špilji sjediti na kladi. U podne sam se lijepo vratio dolje u polje gdje je bio jedan konj i krava, ali sam ugledao sav kukuruz kojega su izjeli glodavci kao kuga, pa je bio još samo za smeće. Na jednom stablu je bilo nešto smokava, ali ih nisam uzeo jer nisu jestive. Ipak sam pobrao nešto bijelog luka i mrkve, te uz lokvu šaša i trske za madrac. Zatim odoh do izvora da uzmem jednu kantu vode. Navečer odoh kući nešto pojesti jer mi je kruljalo, ali tamo nije bilo ni kriške kruha pa sam gladan otišao na spavanje. Kako nisam zapalio svjetlo, po mraku nisam vidio stolicu i prevrnuo sam je, pa je jako zaštropotala. Pozdravljam vas, zbogom do sutra!"

Rječnik osobitih arhaizama

Ovdje su niže iz povećega veyskog rječnika sa 23.700 popisanih riječi (Yošamya 2005), kao reprezentativni primjeri odabrane tek takve osobite riječi koje su inače dosta rijetke ili posve nepoznate kod inih jadranskih čakavaca. To su pretežno neromansko-predslavenski arhaizmi indoiranskoga i mezopotamskog iskona, dok su njihovi uobičajeni palatalni sinonimi (često romanizmi) dodani u zagradama, kako se govore na sjeverozapadnom Krku, u susjednom Vinodolu i drugdje po Kvarneru. Takvi su čakavski romanizmi ovdje označeni zvjezdicom *, a veyski duali su istaknuti masnim slogom (bold). Nakon toga u donjem rječniku slijede poredbe sa sličnim sinonimima iz staroistočnih jezika (kurziv), pa prijevod na novoštokavski Vukopis i konačno još i prijevod na engleski, po modelu: veyski arhaizam (novočakavski sinonim): staroistočne izoglose = štokavski prijevod / English translation. Uz imenice su dodani nastavci genitiva i plurala, ili boldani dual, uz standardnu kraticu roda: m.- muški, f.- ženski i n.- srednji rod.

A

  • akÿr, -oj,-ov m.= čelnik, vodja, šef: perz. akir, grč. kyros / chief, head
  • àla ! = hajde, naprijed !: akad.+ sumer. a-la / go !, move !
  • ala-šù ! = hajde-marš !: akad. a-la-shu / go away !
  • andà (alôra *)= dakle: kajk.+ hetit. anda, vegl. andú / thus, also
  • angel-šigũr, –ri m.= andjeo-čuvar: indoved. angiras + hrw. sigguru / guardian
  • angûrya, -e,-ah f.= lubenica: indoved. angurya, perz. angûr / watermelon
  • ânkora, -e f. (švÿdro n.)= sidro: indoved. ankura, litv. inkaras / anchor
  • ankorân, -a,-o (surgân *)= usidren: indoved. ankura / anchored
  • ârija, -je f. = zrak, atmosfera: indoved. harya / air, atmosphere
  • ârta, -e,-ah f. (ârt m.; pûnta *)= šiljak, rt: hrw.+ perz. arta / cape, promontory
  • artÿca, -e,-ah f. (artìć m.; pûntica, f. *)= rtić: perz. artek / point, peak
  • àša, -e,-ah (uõš, ôši) f. = osovina: indoved. assa, litv. ašis / shaft, axis
  • aštén, -èni,-ih (stenè) f.= stijena, hrid: avest. aseno, trac. asma / cliff, rock
  • àšti! = dio kletve, "valaj", perz.+ hrw. ašti, armen. astem / a part of archaic oaths
  • ašti-Buõga ! = Boga mi!: perz. Ašti-Bagha!, armen. Astem-Baga! / oh my God !
  • avukât, -i (udvêtnik) m.= odvjetnik, branitelj: hetit. avkat / lawyer, solicitor

B

  • baštyãn, -jàne,-eh m. = baštinik, nasljednik: perz. bastani / inheritor, successor
  • bàdalj, -lji, -ih m. = žalac, pikac (ose): perz. badil / a sting
  • bàdat, -an,-al = bosti, pikati: indoved. badati, litv. bad / stick, prick
  • badàtja, -je,-ah f. (puntÿn * m.)= ukosnica: perz. badil / hairpin
  • bâki, -ih (plur. od boâk) m. = bikovi: perz. bak / bulls
  • balâs = vitak, stasit, izdužen: perz. balaš / slender, lank
  • balatûra, -e f. (vôlta * f.)= veranda: perz. balater / veranda
  • balatûrica, -e f. = verandica: perz. balaturek / mini-veranda
  • balobãn, -âni,-ih m. = bubanj: perz. balaban / drum
  • balobànić, -ći m. = bubnjić: perz. balobanek / ear-drum, tympanum
  • bân, bâni, -ih m.= vazal, kancelar: akad.+ hrw. bani / governor, vice-roy
  • bànak, -ki,-ih m. = nasip, plićina: perz. bank / sea-bank, shallows
  • bàrša, -e,-ah f. = mraz, inje: perz. barš, vegl. bersáina / frost
  • baršadÿn, -oj f.(jacêra f.*)= ledište, hladnjak: perz. baršadan / freezing, refrigerator
  • baršít, -ÿn,-ÿl = smrznuti, slediti: perz. baršiden / freeze
  • baršÿca, -e,-ah (bršica) f.= poledica, klizavica: perz. baršek / icing, glaze (ice)
  • baršÿna, -e,-ah f.= led, santa: indoved. barsanu, vegl. bersáina / ice, iceberg
  • baršÿtje, -eh m. = pršić, sitan snijeg: perz. baršek / powder-snow
  • barakãn, -ni,-ih (biljàc) m.= deka, pokrivač: aram. barrakan / blanket, coverlet
  • baratànja, -ah n. (manôvra *)= rukovanje: indoved. baratajna / management
  • baratát, -ân,-âl (manovràt *)= rukovati: indoved. bharata / manage
  • barbâna, -e f. = obitelj, zadruga: hrw. barbana / family, community
  • barbàt, -ân,-âl = udati, oženiti: hrw. barba / marry, espouse
  • barhâna, -e,-ah f. (vêšta f. *)= oprava, haljina: indoved. barha / dress, gown
  • barìlac, -lci m. = bačvica (za slanu ribu): akad.+ sumer. bariga / mini-barrel, kilderkin
  • bârka, -e,-ah f.= brodica, ladja: egipt. baris, perz. barkaš / boat
  • barÿl, -ôj,-ôv m.= bačva, bure: akad.+ sumer. bariga / cask, barrel
  • bascÿna, -ni,-ah f. = kultura, baština: perz. bastan / culture, heritage
  • bascÿnski, -o = kulturni, obrazbeni: perz. bastani / cultural
  • bavàt, -ân,-âl = pirkati, popuhivati: perz. bavidan / blow softly
  • bâvica, -ce,-ah f. = lahor, povjetarac: perz. bavek / breeze, soft wind
  • beràt, -ên,-âl = brati: indoved. bharati, avest. baraiti, litv. beratvei / collect
  • bihâć, -ći,-ih f. (stânje, -a n.)= imanje, posjed: hrw. bihay / holding, estate
  • bikarìt, bikarÿn, -ÿl = mesariti, sjeći meso: aram. bekkari / to butcher, mangle
  • bješidìt, -ÿn,-ÿl (besedìt)= govoriti: indoved. bhashita / speak, tell
  • bješÿd, -ôj,-ôv f. (besèda f.)= govor, izraz: indoved. bheša / speaking
  • bjerÿt, -ôj,-ôv (berîti) f. = kapa: indoved. bherat / cap
  • blâjdan, -i,-ih (blàgdan) m.= blagdan: indoved. bhagadana / holiday
  • bliscàt, -ân,-âl (lampàt *)= sijevati: indoved. blasyate / to flash, lighten
  • boãk, bakì, -ÿh (bâk) m.= bik: vegl. buak, perz. bak / bull
  • bocàt, -àta,-to = poluslan, slankast: perz. botlač / brackish
  • bôdul, -li,-ih (ižulân, -ni *) m. = otočanin: avest. bodyul / islander
  • bodulÿca, -ce,-ah f. = otočanka: avest. bodyul / (she) islander
  • bót, -i,-ih (skòs *) m.= potez, zamah: perz. bot, gots. bota / stroke, swing
  • bratÿa, -ah f. (bràtja, -e)= braća, družba: indoved. bhrata / brothers, community
  • brôskva, -e,-ah f. (kiselìca f.)= kiselo zelje: bask. broska / cabbage, Brassica
  • brÿtvat, -an,-al = brijati: indoved. bhrinati, perz. burridan / to shave, razor
  • bujmêrni, -na,-ne = izvorski, podvirni: akad. buranum, hrw. burim / of spring-, of source-
  • bujmerÿna, -ni,-ah f. = suhi povremeni izvor: akad. buranum / periodical spring
  • bûkša, -e,-ah (škapulêr *) m. = spasilac, izbavitelj: perz. bukša / saver
  • bûrni, -o = buran, olujan: indoved. bhurni / stormy, very windy
  • bûšta, -e,-ah f. = paket, zamotak: perz. bešta / package
  • buÿmer, bujmère,-eh (bûjmer) f.= zdenac, vrelo: hrw. burim, ak. buranum / fountain
  • bûža, -e,-ah, f. = rupa: perz. buzč / gap, hole
  • bùžni, -na,-ne = ronilački, gnjurački: perz. buzč / diving

C

  • (scá; ča)= odnosno što (ča): indoved.+ avest. ca, tohar. cau / what (related form)
  • câ ? (coâ ?, ča ?)= upitno što? (ča ?): indoved.+ avest. ca, lyk. ci / what ? (asking form)
  • cakàd = ponegdje, gdješto: indoved. ca-katha / sometimes
  • cané ? = zar ne, što ne ?: indoved. cana ? / why not ?
  • capivàt, -ân,-âl (lovìt, -în,-êl)= loviti, hvatati: perz. capidan / to hunt, catch
  • carêš ? = ideš li, da li ideš ?: indoved. ca-hrešati / do you go ?
  • carekû (indecl.)= navodni, takozvani (tzv.): indoved. ca-ric / so-called, pretended
  • carmàda, -de,-ah f. = carstvo, velevlast: hrw. sarmada / empire
  • carvìt, -ÿn,-ÿl = ucrvati, izgnjiti: indoved. carvati / squirm, become wormy
  • castìt, -ÿn,-ÿl (feštàt *)= slaviti, uznositi: avest. cashit / glorify
  • caterèć = naime, to jest, tj.: indoved. ca-ric / namely, i.e.
  • cerÿšna, -e,-ah f.= trešnja, Prunus avium: akad. kirasi, grč. kerasos / cherry
  • cerÿć, -ìtje,-eh (-ći, -ÿć) m.= hrast cer: hrw. tsera / bitter oak, Quercus cerris
  • cesà, cên, cÿn (čegà, -mù)= čega, -mu: toh. casa, casi, casu; lyk. cezi, cehi / of what, to what
  • cesâr, cesârje, -eh (-i) m.= car, gospodar: akad. kisari / emperor, ruler
  • cetardešêt (kwarnâr *)= četrdeset, br. 40: indoved. caturdasa / forty
  • cetârt f. (kvàrat m.*)= četvrtina: indoved. caturtha, prus. ketwîrts / a fourth
  • cetÿr, -eh,-en (četìre)= četiri, 4: indoved. catur, avest. cathru / four
  • cetÿrašto (četirštotÿn)= četristo, br. 400: indoved. catursata / four hundreds
  • cetÿrdi, -ih (četîrje)= četvero: indoved. caturdi, avest. cathwaro / four-member, four people
  • cetÿrje, -eh,-en = četvorica: indoved. caturya, prus. keturjai / four-member, four people
  • cetÿrti, -te (četàrti, -o, kvârti *)= četvrti: indoved. caturtha / fourth
  • cetyrtràt (četardùplo)= četverostruko, 4X: indoved. caturtarat / four times
  • cistÿ, -ô; cistêy,-ÿe; sioncìst (čist, čistìji)= čist: avest. cista / pure
  • coã ? (câ ?, ča ?)= upitno što? (ča): tohar. cau, indoved.+ avest. ca / what ?
  • coã (câ), cesà = upitno što? (odnosna: scà): avest.+ indoved. ca / what
  • cùkar, -kri, m. = slador, turs. "šećer": indoved. cukra, perz. sukar / sugar
  • cukrân, -àna,-ne = šećerni, kristalan: indoved. cukra / sucred
  • cukràt, -ân,-âl = sladiti, turs. “šećeriti”: indoved. cukra / to sugar, sweeten

Ć

  • ćà ! = dalje, drugamo, nekamo: perz. dja / away, elsewhere
  • ća-merdÿno ! = psovka: marš u-k...!: perz. dja-merdane ! / fuck you, fuck yourself !
  • ćapàt-boti, ćapâl-boti = dobiti batine: perz. čapat-bot / spank, get beating
  • ćapejàt, -ân,-âl (spelàt)= odvesti, otpremiti: perz. dja-peyare / lead off, remove
  • ćarêšt, ćarên, ćašâl = otići: perz. dja-raštan / go away
  • ćaredûć = odlazeći, na odlasku: perz. dja-raštan / going away
  • ćastàt, ćastoÿn, ćastâl = biti dalje (drugdje): perz. dja-stoi / be away, be elsewhere
  • ćayzdít, -ÿn,-ÿl = odjahati, odjezditi: avest. dja-yazdat / ride off, sail away
  • ćê = dok, kad: perz.+ kajk. če / till, while
  • ćrÿkva, -e,-ah (crìkav) f.= crkva: tohar. tserekwa, grč. kyrika / church

D

  • dalgÿ, -â,-ô (dàlg)= dalek, dugačak: hetit. dalugaeš, oset. dargh / far, long
  • dàr = zato, zbog, da: perz. dar / because
  • darcèla, -ah, f. (zarcàlo, n.)= zrcalo (srb. "ogledalo"): indoved. darsa / mirror
  • dârje, -ja,-ah n. = dar (srb. "poklon"): hetit. daruš, perz. darai / gift
  • darvÿstje, -a,-ah (drvarîšće) n.= skladište drva: hetit. tarweya / woodenware, timber stock
  • dârza, -i,-ah f.(dàrža f.)= kredit, dug: perz. darz, avest. darez / debt, credit
  • darzàt, -ÿn,-âl (držát)= držati: hetit. tarhzi, avest. darezyati / hold, teak
  • darzèla, -le,-ah (darzàva, -ve,-av) f.= država, vlast: avest. darezra / state, country
  • darzelãn, -àne,-eh, m.= dužnosnik, državnik: avest. darezra / statesman, functionary
  • dàrzni, -na,-ne (obligân, -o *)= zadužen, dužan: perz. darz, latin. obligatus / obligated
  • dazdêć = po kiši, na kiši: perz. duzdek / in rain
  • dazdít, -ÿn, dazdêl (daždêt, -în)= kišiti, pasti kiša: perz. duzden / to rain
  • dazdÿć, -ìtje,-eh m. = kišica, rosulja: perz. duzdek / drizzle, mizzle
  • dazdyâk, -ki,-ih m.= kišni vjetar, jugovina: perz. duzdek / rainy wind
  • deklÿca, -e,-ah (divojcìca, -e,-ÿc) f. = curica, pucica: perz. dekle / girlie, little girl
  • dnê, dnevâ; dnì, dnevâh n.= dan: indoved. denam, kelt. denus / day
  • dotarÿca, -e,-ah f. = udavača: avest. duxdha, perz. dohtarek / marriageable, marrying girl
  • doÿt, doÿn, -ÿl = sisati, dojiti: indoved. dheil / suckle
  • dràtja, -e,-ah (dràća) f.= riblja kost: perz. diraht, litv. drakja / fish-bone
  • dritorêšt, dritorên = ići ravno, usmjeriti se: avest. drita-rusten / go directly
  • duhàt, -ân,-âl = gušiti, daviti: perz. duhaden / suffocate, strangle
  • dumÿć, -ìtje,-eh m.= dom, kuća: akad.+ aram. dadmu, čeh. dum / house
  • duràt, -ân,-âl = trajati: sumer. darí, perz. derego, lat. durare / persist, continue
  • dũub, dubôj, -ôv (dûbi, -ih) m.= hrast, Quercus: aram. daluba / oak
  • duÿ, duã; duÿh,-ÿn,-ÿmi (dvâ)= dva, br.2: avest. duye, latin. duo / two
  • dvištôtar (dvistôti)= dvjestoti, CC: indoved. dvisatar / two hundredth
  • dvisÿka, -ke = dvosjekli: indoved. dvisikha / two-edged, cutting both ways
  • dvôjdit, -in,-il (duplàt, -ân *)= udvostručiti: avest. dvaidi / to duplicate
  • dvojmânda, -e,-ah (prenôna *) f.= prabaka: avest. dvaidi, hrw. manda / great-grandmother
  • dvojnúk, dvojnùki, -ih m. = praunuk: perz. dvaidi-hunuš / great-grandson
  • dvõydi (dvôji, -ih)= dvoje, dvojci: avest. dvaidi, indoved. dvaidhi / twins
  • dwêra, -ah n. (ûstje n.)= ulaz, ušće: indoved. dvara / entrance
  • dÿva, -e,-ah f. = božica, vila: avest. daeva, indoved. devah / goddes, nymph

E

  • êšt, šân, bÿl (bìt, sân)= biti, sam, bio: indoved. eša, hetit. ešzi / to be
  • elâ- (prefiks)= titula časti: akad. eli, hrw. eni- / a Veyan prefix of honour
  • ela-elâ ! = štovanje, dubok naklon: akad.+ aram. eli-eli / reverence: my respects !
  • elãa ! = pozdrav, naklon: akad.+ aram. eli ! / greetings
  • Elamânda, -e (Štomorÿna *) f.= majka Božja, Sv. Marija: aram. Eli-Manda / St. Mary
  • elamisãr, -ri-ih (ilustrìšimuš *) m.= uglednik, ekselencija: akad. eli-misaru / sir, excellence
  • elamisàra, -e,-ah f.= dama, milostiva, štovana gospodja: akad. eli-misaru / mistress, lady
  • elamisârje, -eh n. (šinjorìja f.*)= vijeće, senat: akad. eli-misaru / council, senate
  • elamÿ, -ÿh (Unÿ)= Vi (štovanje): hrw. elami, perz. elahi / You (honorific form)

F

  • fàlinga, -e,-ng, f. = mana, srb. “nedostatak”: perz. falindj / defect
  • fraját, -ân,-âl = spiskati, potrošiti: avest. frayati / spent
  • furunÿć, -ìtje,-eh, m. = pećnica: perz. ferinek / oven, mini-kiln

G

  • gajbÿć, -ìtje,-eh m. (gâjbica, -e f.)= krletka za ptice: perz. gaibek / bird-cage, aviary
  • gâlba, -bi,-ah (balòta, -e *) f. = kugla: akad. gal, hebr. galil / sphere, globe
  • galètica, -e,-ic, f. = keks, kolačić: akad. galiani / cake
  • galigùt, -ta,-te = golovrati: perz. guta / bare-necked
  • gân, -i,-ih (zaÿk, -ke; jazìk, -ìki) m.= govor, jezik: indoved. gan / language, tongue
  • gân-harvâtje (harvâška zaÿk) m.= hrvatski jezik: indoved. gan-haraquati / Croatian language
  • gân-veyãn (vêjska zaÿk)= vejski pradialekt: ved. gan-veyah / Veyan language
  • ganâjuć = govorno, govoreći, u razgovoru: indoved. ganayati / speaking, telling
  • ganàt, -ân,-âl (pravjàt)= govoriti, izraziti, reći: indoved. ganita / speak, tell
  • gânga, -e,-ah, f. = pjesma, himna: indoved. gangha / hymn, song
  • gangát, -ân,-âl = bučno pjevati: indoved. ganghata / sing lustily, belt it out
  • garbÿn, -ni,-ih, m. = jugozapad, -dni vjetar, SW: perz. gharbi / south-west
  • gârc, garcÿ, -ÿh, m.= morski ogrc, puž Monodonta: perz. garč / sea-snail Monodonta
  • gârma, -mi,-ah (-e, -rm) f. = špilja, pećina: perz. ghar / cave, grotto
  • garÿstje, -eh (garîšće, -a) n. = požarište, zgarište: avest. garema / fire site, burning
  • gâta, -e,-ah, f. = prijestolje, prijestolnica: perz. gata / throne; capital city
  • gàtica, -e,-ic (šedîl *) f. = sjedalica, sjedište: perz. gatek / seath
  • gêt, -ti,-ih, f. = kanjon, klanac, gudura: armen. get, hrw. ghet / canyon, gorges
  • glâma, -mi,-ah (-e) f. = kvačica, spajalica: akad. klama / a clamp, coupling
  • glamàt, -ân,-âl = kvačiti, štekati: akad.+ aram. klama / to clamp, couple
  • gnàt, -ân,-âl (gonìt)= tjerati: indoved. gnanti / to chase, pursue
  • gnÿla, -li (-le) f. = glina, ilovača: perz. gil / clay, loam
  • goãn, gâni, -ih f. (besèda, -e f.)= izraz, rečenica: indoved. gan / phrase, expression
  • gôba, -e, f. = kvrga, grba: akad. geba, sumer. gaba / knob, bump
  • gòfast, -ta,-o = napuhnut, naduven: nostrat. "gopa", semit. gawf / inflated
  • gofàt, -ân,-âl = napuhnuti, naduti: nostr. "gopa", semit. gawf / inflate
  • gôri (naõn) = ozgora, odozgor: bask.+ kelt. gori, indoved. giri / above
  • gorÿn, -e,-eh (gorìcanin, -i,-an) m.= brdjanin: bask. goratasun / hillman, highlander
  • gorÿnka, , -e,-ah (gorìcanka, -e,-nk) f. = brdjanka: bask. gorahani / highland woman
  • gòrika, gorÿe = gore, više: bask. goraki, goren / upward
  • gorìt, gorÿn, gorêl = gorjeti: bask. goritu / to burn
  • govnò, -nà,-âh, n. = drek, sranje: indoved. gohana / excrement, shits
  • gromũn, -i,-ih, m. = sjeme, zrnje: akad.+ sumer. gomun / seed
  • gromûnje, -eh, n. = žito, žitarice: akad.+ sumer. gomun / cereals
  • grÿh, -ôj,-ôv (grîh, grîsi) m. = grijeh: perz. girih / sin, error
  • guštàt, -ân,-âl = okušati, jesti s užitkom: perz. gušte / enjoy
  • gudà, -è,-âh (prasìca, -e,-ÿc) f. = krmača, prasica: akad. gidda / sow, bitch
  • gudò, gudì, -ÿh (dibli_prasàc) m.= vepar, krmak: sumer.+ akad.+ aram. gud / boar
  • gudÿć, gudìtje, -eh (prasìć, -ći) m.= odojak, praščić: akad.+ sumer. gud / piggy, roaster
  • gungùlica, -e, f. = mala gužvica: perz. gangalek / mini-jam, some trouble
  • guôšt, goštî, -ÿh, m. = gost: indoved. goshti / guest
  • gùšt, -ti,-ih, m. = ukus, užitak: perz. gušt / delight
  • gûta, -e,-ah, f. = guša, podbradak: perz. guta, kelt. gutus / struma, goiter
  • gutít, -ÿn,-ÿl (duhàt, -ân)= gušiti, daviti: akad. gutar / strangle, suffocate
  • gútt, gùti, -ih (grkjân) m. = vrat, grlo: akad. gutar, irs. guth / neck, gullet
  • gutÿca, -ce,-ah (-ÿc) f.= gušica, štitnjača: perz. gutek / thyroid, Adam’s apple
  • guÿca, -e,-ah, f. (ćarvàc m.)= glistica, crvić: perz. gujek / vermicule, little worm
  • guzÿca, -e,-ah (-ÿc) f.= tur, rit: akad. guz, sumer.+ hrw. guzza / backside, buttocks
  • gvirìt, -ÿn,-ÿl (škicàt *)= škiljati, viriti: perz. gvir / to peer, squint

H

  • habàt, -ân,-âl = paziti, slušati: akad. habatu, hrw. habilar / watch, listen
  • hajàna, -ne,-ah, m. = godišnjak, godovnjak: indoved. hayana / annual, yearling
  • haltàt, -ân,-âl = uzvisiti, izdići: bask. handitu / elevate, exalt
  • haltÿ, -tà,-tè (vÿšni)= uzvišen: hetit. halta, hrw. haldi, bask. handi / lofty, elevated
  • hantâ, -ê,-âh, f. = nered, prljavština: hrw. hanta / disorder, squalor, dirtiness
  • hantâv, -àva,-ve = prljav, neuredan: hrw. hantu / foul, dirty
  • hârga, -e,-ah, f. = monoksil, trupica: hetit.+ hrw. harga / johnboat, monoxyle
  • hârni, -na,-ne = odan, zahvalan: avest. haurvas / grateful, indebted
  • hârnost, -ti, f. = odanost, zahvalnost: avest. haurvatat / gratitude, appreciation
  • Harvât, -tje,-eh (-i,-ât) m.= Hrvat: avest. Harauvati, indoved. Haraquati / Croat
  • harvàtje, -ja (harvâški)= hrvatski: indoved. haraxvati, perz. harauvati / Croatian
  • Harvatÿa, -e (Harvâška) f.= Hrvatska: avest. Harauvatya / Croatia
  • hârya, -e (ârija *) f.= zrak, atmosfera: indoved. harija / air, atmosphere
  • hasnà, -nê,-âh, f. = korist, dobit: avest. hesnya, perz. ahsana / profit, usefulness
  • hasnìt, -ÿn,-ÿl = koristiti, zaraditi: perz. hašan / to profit, earn
  • Hatÿa, -e, f. = Mala Azija, Anatolija, Turska: hetit. Hatti / Turkey, Anatolia, Asia Minor
  • hatyãn, -àna,-ne (tûrški, -ko)= turski, anatolski: hetit. hatti / Turkish, Anatolian
  • helãm, hlâmi, f. (klâm, -i m.)= gora, brdo: perz. helm, kurd. helem / mount, hills
  • helmàc, hlamcì, -âc, m.= brežuljak, brdašce: perz. helmek, grč. chelmos / hillock, hummock
  • heznùt, -ên,-ûl = gurnuti, trknuti: perz. hez / to push
  • hîša, -e,-ah (kùtja,-e) f. = kuća, dom: hrw. hišša, akad. hišue / house
  • hišâk, -ki,-ih (domâtji) m.= ukućanin: hrw. hišaki, akad. hišari / fellow, household
  • hîp, -i,-ih (◘ momênt, -i) m. = tren, čas: perz. hip / moment
  • hitàvat, -an,-al = odbacivati: indoved. hitavat / reject, refuse
  • hod' vapÿpe ! = dovraga, idi k vragu !: indoved. hodati-vi-pippal / dammit, go to hell !
  • hodìt, -ÿn,-êl = hodati, pješačiti: indoved. hodati / walk, march
  • hribèt, hribèti, -ih, m.= greben: hrw. hirib, čeh.& kajk. hrbet / ridge, spine
  • htjèra, -re,-ah (kćî, kćère) f. = kći, kćerka: kelt. hwaer, tohar. tkacer / daughter
  • hûdi, -do; sionhûdi = loš, zao; najgori: hetit. hûda, siu-huda / bad; the pirest
  • hûja, -e,-ah, f. = obijest, razuzdanost: avest. ahya / intractability, wantonness
  • hyâdni, -na,-no; -ne,-eh = tisućiti ( M.): hrw. yadnan / the thousandth

I

  • inacìt, inacÿn, -ÿl (preminìt)= mijenjati: perz. inač / to change
  • inàki, -ka, inàko (druhcîji, -je)= drukčiji, različit: perz. inač / different, diverse
  • indrãn, -âna,-ne (indyân, -na,-no)= indijski: indoved. Indra / Indian, of India
  • inòki, -ka,-ke (îni,-o)= ostali, i drugi: oset. inae, avest. ainya / others, etc.
  • iskân, -àna,-no = tražen, poželjan: bask. aska, hetit. išta / asked, requested
  • iskátt, -ân,-âl = tražiti: bask. askatu, indoved. isaiti / to ask, request
  • istân, -i,-ih (stân) m.= katun, pastirski stan: perz. istan, hetit. istanas / pen, pastoral shelter

J

  • jâdra, -ah, f. = jezerce, gorsko oko: hrw. adra / tarn, mountain lake
  • jàdva, -vi,-ah (jàdve) m. = rana, ozljeda: indoved. aida / wound, injury
  • jàmna, -ni,-ah, f. = duša, duh: avest. yamna, vegl. jamna / spirit, soul
  • jarâ, -rê,-âh (senarìca) f.= sjenik, štagalj: perz. jar, vegl. jara / barn, shed
  • jârica, -e,-ah (-ic) f.= jaslice, štalica: perz. jarek / creche, mini-stable
  • jâta, -ti,-ah (utòka, -e) f.= zaklon, sklonište, azil: indoved. yata / shelter, azil
  • jâtni, -na,-ne = zaklonjen, zaštićen: indoved. yata / sheltered, protected
  • jošâna, -e,-ah, m.= domazet, priženjeni: indoved. yoshana / matrilocal
  • juškãn, -âne,-eh (furèšt *) m.= stranac, tudjinac: perz. jahân / stranger, outsider
  • juškanÿa, -nÿe, f.= inozemstvo, tudje zemlje: perz. jahâni / abroad, foreign countries
  • jùšto = baš, upravo: indoved. jušta / justly
  • juzÿna, -e,-ah (marênda *) f.= užina, popodnevni obrok: avest. usahina / snack, breakfest

K

  • kabàrni, -na,-e (gabârni, -o)= grabov: hrw. karhar / of hornbeam-
  • kadêna, -ne,-ên (verûga) f. = lanac: hetit. kattan, etrur. catene / a chain
  • kakucÿna, -ni,-ah, f.= kvočka: perz. kakuče, litv. kvakšé / brood-hen, laying hen
  • kakućàt, -ân,-âl = kokodakati: perz. kakučen / to crackle
  • kalâda, -e, f. = naoblaka, oblačnost: indoved. calatva / cloudiness
  • kalát, -ân,-âl = spustiti, skinuti: indoved. calati / to drop, pull down
  • kalÿć, -ìtje,-eh (kalàc, -lcì) m.= bara, lokva: perz. kališ, trac. chalas / pool, pond
  • kàmara, -e,-ah, f. = soba, prostorija: hrw. kamaru, akad. kameru / room, chamber
  • kamarÿć, -ìtje,-eh (kàmarica, -ic)= sobica, sobičak: akad. kamaraši / cubicle, closet
  • kamarÿn, -ni, m. = ostava, smočnica; brodska kabina: hrw. kamaru / pantry, larder
  • kamÿk, -ôj,-ôv (kàmik, kamìci) m.= kamen: hrw. kamma, rsl. kamyk / stone
  • kapít, -ÿn,-ÿl (zapožnàt)= shvatiti, razumjeti: hetit. kapuvai / understand, comprehend
  • karatân, -àne,-eh (-i, -ân) m.= borilac, natjecatelj: perz. karapan / rival, competitor
  • karàt, -ân,-âl = svadjati, tući se: indoved. karati / to quarrel, wrangle
  • karbâvje, -jeh, n. (osìnac, -nci m.)= osinjak: perz. kerbek, kajk. kerber / vespiary, wasp nest
  • karêšt, karên, kašâl = navodno ići (zapravo ne): perz. ka-raštan / simulate to go
  • kârga, -e,-ah (-rg) f.= utovar (brod u luci): perz. kargâh / a loading, embarkation
  • kargân, -na,-no (karcàt, -o)= nakrcan, natovaren: perz. kargâh / loaded , embarked
  • kargát, -ân,-âl (karcàt)= natovariti, nakrcati: perz. kargaran / to load, embark (once)
  • kargâvat, -an,-al = nakrcavati, utovarivati: perz. kargaran / to load, embark (iteratively)
  • karitâd, -di, f. = milosrdje, dobrobit: hetit. karitya, vegl. karituót / charity, benefit
  • karubnjàca, -e, f. = kolač od rogača: akad.+ sumer. karub / cakes of carob
  • karôbula, -e,-ul, f. = rogač, Ceratonia: akad.+ sumer. karub / carob
  • kârta, -e, f. = papir, arak; dopis: hetit. hatura, grč. chartes / paper, sheet
  • kartulÿn, -ni, m. (kartolîna * f.)= dopisnica, razglednica: hetit. hatuars / postcard
  • karvâv, karvàva, -vo (krvâv)= krvav: indoved. kharva / bloody
  • karvicÿna, -i,-ah (-e) f.= krvarenje, prolita krv: indoved. kharvika / bleeding, hemorrhage
  • kâška, -ki,-ah (kàške, -šk) f.= zmija: hetit. kaška / serpent, viper
  • kaškûja, -je,-ah, f. (kàčjak, m.)= zmijište, zmijsko leglo: hetit. kaškuwa / viper-hole, serpent den
  • kaũra, keũre ? = koliko je sati ?: indoved. ka-hora ? / what o’clock ?
  • kavác, -àci, m. = rov, rudnička jama: perz. kavek / ditch, trench
  • kavârni, -na, kavârno = rudnički, jamski: perz. kavaki / of mine-, pit-
  • kavàt, -ân,-âl = rovati, iskopavati: indoved. khavati / to rout, unearth, excavate
  • kâvica, -e,-ah (-ic) f. = jamica, udubina: perz. kavaki / niche, small hole
  • kebârje, -jeh, n. (kêbar, -bri)= kukci, insekti: perz. kerbe / insects
  • kerôli, -ih, m. = kraljevi (kralj: kruôl): kurd. keral, oset. kral / kings, dynasty
  • khabãn, kabàni, -ih (kabân) m.= mantil, baloner: akad. kaban / mantle, coat
  • khabãr, kabàrje, -eh, m. = grab, stablo Carpinus: akad. karhar / hornbeam
  • khârba, -bi,-ah (osà, -è) f. = osa, Vespa: perz. kerbe / wasp
  • khãv, kâvi, -ih, f. = rudnik, kamenolom: indoved. kha, perz. kaav / mine, quarry
  • khebâr, kêbri, -ih (kêbar, -bri, m.)= kukac, kornjaš: perz. kerbe / insect
  • khôgul, kôguli, -ih (kôgula, -e) f. = kamen: akad. kagalu, hrw. kogu / stone, boulder
  • khomÿn, -ôj,-ôv (komîn, -ni) m.= ognjište: akad. kamanu, litv. kaminas / hearth, fireplace
  • khÿš, kišje, -eh (ovcà, ovcè, ovâc) f.= ovca, stoka Ovis: akad. kish / sheep
  • ki-gùšt != koja slast, užitak: perz. ki-gušt / what delight !
  • koštjê, -êh, n. = kostur, skelet: hetit. khaštai, avest. astishê / skeleton, boneys
  • koštjèn, -na,-ne = koštani, okoštan: avest. astvant / bony, of bone-, ossified
  • koãp, kâpi,-ih,f. = kaplja, kapi: akad. kapi / a drop
  • kogulân, -àna,-ne = popločen: akad. kagalu, hrw. kogu / paved
  • kogulàt, -ân,-âl = popločiti: akad. kagalu, hrw. kogu / to pave
  • kogulÿć, -ìći,-ih (kamìcić) m. = kamenčić: akad. kagalu / pebble, grit
  • kogulÿca, -e,-ah (babûl *) f. = valutica, oblutak: akad. kagalu / cobble, shingle
  • kolát, -ân,-âl = kružiti, cirkulirati: indoved. kolati / circulate
  • kolèdva, -e,-ah (kolèda, -êd) f.= karneval: irs. koleda, akad. khaldi / Carnival
  • korbâša, -ši,-ah (kolbasìca, -e,-ÿc) f. = kobasica: perz. khor / sausage
  • kòti (kakò) = kao, poput: lyd. kot, kašmir. kotu / as, alike
  • kozãl, -li,-ih (pàrc) m.= jarac, kozjak: akad. kozala, litv. kazela / billy-goat, he goat
  • kràsa, -e,-ah (škràca *) f.= kršje, kameni škrapar: bask. kraska / rockfield, karst rockery
  • kruõl, kerôli, -ih (kroâl) m. = kralj, vladar: kurd. kerol, oset. kral / king, ruler
  • krÿ, karvÿ (krv, krvì) f. = krv: indoved. kharva / blood
  • kukâl, -i,-ih, m. = kuk, bok: perz. kukalar / a hip
  • kùmba, -bi,-ah, f. (dolác)= ponikva, vrtača: ved. kumbha, kelt. cumba / sinkhole, karst depression
  • kûnjka, -e,-ak, f. = školjka, Pelecypoda: indoved. kunjaka, grč. koncha / shell
  • kuõšt, kvoštÿ, -ÿh (kôst, kostì) f. = kost: hetit. kaštai / boney
  • kùp, kùpi, -ih, m. = hrpa, gomila: perz. kup, litv. kopa / crowd, heap
  • kùpica, -e,-ic, f. = šalica, čašica: akad. kupataru / mug, peg
  • kupÿć, -ìtje,-eh (-ći, -ÿć) m. = hrpica: perz.: kupek / mini-pile, cluster
  • kũr, kûrje, -eh, m. = šiljak, piramida: akad.+ sumer. kur, trac. kiri / peak, pyramid
  • Kũr = piramidalni vrh 351m uz svjetionik Prvić: ak.+ sum. kur / Pyramid peak in Prvić island
  • kvôra, -e,-ah, f. = zidina, stijena: hebr. koreh / ramparts, walls
  • kÿ, kâ, kê; kegà, -mù = tko, koji: avest. koi, ka, kem, nostr. "ku" / who, what
  • Kyrác, -cì,-ÿh (kîrac, -rci,-ac) m.= Vinodolac: akad. Kirki / dweller of Vinodol valley, NE Adriatic

L

  • laštrÿb, -ôj,-ôv (jastrìb, -bi) m. = jastreb, ptica Falco: akad. aršib / falcon
  • làkhi, làgji, sionlàkhi = lagan: indoved. laghuh, perz. laghar / light
  • lascìt, lascÿn, -ÿl = polirati, glancati: indoved. lascita / to polish
  • lascÿtva, -vi,-ah, f. = ljeskanje, svjetlucanje: indoved. lascita / polishing
  • lipìt, -ÿn,-ÿl = lijepiti: indoved. lipyate / to stick, paste
  • lipÿtva, -vi,-ah, f. = lijepljenje: indoved. lipytva / sticking
  • liskàtva, -vi,-ah, f. = sjaj, svjetlucanje: indoved. laskatu / shining
  • lucìt, -ÿn,-ÿl = razlikovati, razdvojiti: indoved. lucati / distinguish, separate
  • lùknja, -e,-anj (škùlja) f.= otvor, rupa: indoved. lokanya, hetit. lutanza / gap, hole
  • lulÿć, -ìtje,-eh (piškîn, -i) m. = kita, penis: akad.+ sumer. lulim / penis
  • lÿb, lybôj, -ôv (topôl) f. = topola, Populus: indoved. leipa / poplar

M

  • mà = ali: sumer.+ hetit.+ tohar.+ avest. ma, perz. amâ / but
  • macãr, -âri, -ih (borìć, -ći) m.= bor, Pinus: hrw. maxri, akad. mehri / pine
  • magàri (intânto *)= iako, premda: perz. magar, akad. makhar / although
  • makjâda, -e,-ah, f. = batinanje: bask. makilada / beating, clubbing,
  • makjàt, -ân,-âl = batinati: bask. makilatu / to beat, cludgel
  • malît, malÿn, -ÿl = mljeti: hetit. mallai, tohar. malyw / to mill, grind
  • mânda, -e,-ah (màt, mâje) f.= mama, majka: akad.+ hrw. manda, grč. mana / mother
  • mandât, -àti,-ih, m.= obveza, zaduženje: sumer. mandattu / obligation, engagement
  • mané, manÿ, manûn (menè, -ì, mànu)= me, mi, mnom: avest. mana, perz. man / of me
  • mankâv, -àvo = manjkav (srb. "nedostatan"): hetit. maninkuwa / defective, insufficient
  • mantràtja, -e, f. (cudovîšće, n.)= čudo, nakaza: indoved. mantritya, avest. mathrasca / monster
  • maràška, -e,-ah, f. = višnja, voćka Cerasus: akad. marah / black cherry
  • marjakÿr, -re,-eh (admirâj, -i) m.= admiral: avest. maryaka / admiral
  • marjãn, -i, m.= junak, morski vuk: avest. marya, ved. maryah, hrw. mariani / hero, seamen
  • markát, markân, -âl = oploditi, pariti se: avest. mraocas / fecundate, copulate
  • marližvôn, marleg-žvonà, m.= mrtvačko zvono: indoved. mor-svana / death-knell
  • martvÿn, -ôj,-ôv (pokôjni) m.= mrtvac: indoved. martavya / a dead, corpse
  • marvà, -vê,-âh, f. = trunak, čestica: perz. marv / particle, whit, iota
  • maskâ, -ê,-sâk, f.= krinka, krabulja: akad.+ sumer.+ aram. masku / mask
  • màst, -ta,-ti,-ih, m. = vinski mošt: perz. mast / stum, grapejuice
  • matãn, -àne,-eh, m.= plemenitaš, koljenović: hrw. mitanni / nobleman, aristocrat
  • matâni, -na,-ne (žlàhtni, -no)= plemenit: hrw. mitanni / noble, highborn
  • mâtra, -re,-ah, f.= čarolija, čini: indoved. mantra, avest. mathra / a magic, sorcery
  • matũn, matûni, -ih (-ûn) m. = cigla, opeka: akad.+ sumer. matún / brick
  • mây, màja, m. = procvala voćka: hetit. mâi / a may, flowering fruit-tree
  • mešetát, -ân,-âl = trgovati, švercati: akad. mešgetu / to broker, transact
  • mešèt, mešèti, -ih, f. = veleprodaja, market: akad. mešget / market
  • meštô, -tà,-âh (mèsto, -a) n.= mjesto, naselje: avest. mejastu / site, locality
  • mêj ( mèd ) = medju, napola: armen. mej / between
  • mèkhi, mèkha, -ko (mètki, -o)= mekan: hetit. mekki / soft, mellow
  • memôrija, -e, f. = pamćenje, sjećanje: hetit. memiya, latin. memoria / memory
  • menìt, -ÿn,-ÿl (mišlêt)= smatrati, misliti: sumer. mina, indoved. manas / think, consder
  • merdÿna, -aj,-ah, m.= peder, homoseksualac: perz. merdane / gay, homosexual
  • metà, metè, -âh, f. = cilj, turs. "nišan": avest. maetha / goal, target
  • metũl, -i,-ih (leptýr, -ri) m.= leptiri, Lepidoptera: perz. mite / butterfly
  • metulÿć, -ìtje,-eh (metulìći) m.= leptirić, moljac: perz. mitek / moth
  • mêya, -e,f. (kunfîn * m.)= granica: indoved. madhya, ukr. meža / frontier, border
  • Mišÿr (Egîpat $) m. = Egipat: akad.+ aram. Musuru / Egypt
  • Misãr, -a (Môjžes) m.= Mojsije, prorok: akad.+ aram. Misaru / Moses, prophet
  • misàra, -e,-ah (šjôra *; gospà) f.= gospodja: akad. misaru / lady, madam
  • misârje, -jeh, n. (sinjôri *)= elita, aristokracija: akad. misaru / elite, jet-set
  • misàrna-verês, -verêsi, f. = gospodski ples: avest. verez / elite dance
  • misàrni, -na,-ne = gospodski, gospodinov: etrur. macstarna / classy, elegant
  • mletjânski, -ka,-ko = venetski: indoved. mlechiana (strani, tudji) / Venetian
  • mlikô, -kâ,-âh, n.= mlijeko: gots. milkus, tohar. malke / milk
  • moštÿr, -re,-eh (mòstir, -i; klòštar) m.= samostan: avest. amoystra / monastery, convent
  • morìt, -ÿn,-ÿl (mucìt)= mučiti, gnjaviti: indoved. mor / to torture, maltreat
  • mràt, -àti,-ih (kudlâk, kudlàci) m.= zloduh, demon: indoved. mrita / demon, evil spirit
  • mrÿt, mrên, mârl (umìrat, -ren) umirati: ved. mrita, avest. meretô / dying, die slowly
  • muškâc, -acì,-ÿh (markâc) m.= muzgavac, Eledone: indoved. muškas / musk octopus
  • mušũr, -rje,-eh (kandalòt *) m.= sige, ledenice: akad. mušur / icicle
  • mušurÿna, -e,-ah,f. = špiljska siga, stalaktit: akad. mušuruna / dripstone, stalactite
  • mucàt, -ÿn,-âl (citoštàt *)= šutjeti: indoved. mucate, hetit. mutâi / be silent
  • mudrâk, -ki,-ih, m.= mudrac, mislilac: akad.+ hrw. mudarki / sage, wiseman, philosopher
  • muktâš, -ši,-ih, m. = žicar, muktaroš, neradnik: hetit. mukessar / sponger, freeloader
  • muktivàt, -ân,-âl = žicati, izmamiti: indoved. muktivat / to sponge, scrounge
  • murãv, mrâvje, -jeh (mrâv, -vi) m. = mravi: perz. mur / ant
  • mûrva, -e,-ah (-av) f. = dud: hetit. muri, grč. mourea / mulberry, Morus
  • mûrvin, -na,-no = dudov: hetit. muriyan, grč. moureion / of mulberry-
  • myãš, -i,-ih (pikèt *) m.= kamen medjaš: indoved. madhya / milestone, landmark
  • mÿl, mÿa, mÿe (sûri, -a,-o)= siv, prosjed: hetit. miyaku / gray, white-haired
  • mÿna, -e,-ah, f. = mijena, promjena: avest. minaš / a change

N

  • našćè = gladan, natašte: perz. našte / hungry, starving
  • nacà ? (nâč ?)= našto, povodom čega: avest. naca / whereafter, whereupon
  • nâgal, -lo; naglêy, -lÿe = silovit, naprasit: perz. nâgah / sudden
  • naherít, -ÿn,-ÿl = nagnuti, ukositi, nakriviti: akad. nahiri / incline, set aslant
  • napravjàt, -ân,-âl = popravljati, obnavljati: hetit. appawete / renovate, restaurate
  • narânzja, -je,-ah, f.= naranča: indoved. naranga, perz. narang / orange, Citrus aurantium
  • narâv, naràvi, -ih, f. = priroda, ćud: indoved. narah / nature; temperament
  • naràvski, -a,-e (naturàlski, -o *)= prirodan: indoved. naravat / natural
  • navakÿr, -re,-eh, m.= kapetan, pomorac: indoved. navacara / captain, navigator
  • navakÿrni, -na,-ne = pomorski, kapetanski: indoved. naukarna / naval, nautical
  • navâzje, -jeh, n. (škvêr, -ri* m.)= lučki navoz: perz. navaza / dock, shipway
  • navigâć, -i,-ih (timunêr, -i *) m. = kormilar: perz. navigan / steerman
  • nâvje, -jeh, n.= flota, brodovlje: indoved.+ perz. navya, avest. navaya / fleet, navy
  • navÿg, -ôj,-ôv (-e, -ah) m.= plovidba, brodarstvo: perz. navigan / sailing, shipping
  • nebêšni, -na, nebêšno = nebeski: avest. nabasca, indoved. nabhasca / celestial, heavenly
  • nebêšnik, -ki,-ih, m.= svetac, andjeo: indoved. nabastas, hetit. nepisi / a celestial, angel
  • nebôg, nebôgi, -ih (brîžni) m.= siromah, bijednik: indoved. na-bagha / a creep, wretch
  • nehârni, -na,-no = nezahvalan: avest. na-haurvas / thankless, ungrateful
  • nehârnost, -ti (malgrâcija *) f. = nezahvalnost: avest. na-haurvatat / ingratitude
  • nemârli, -la,-le = besmrtan, nezaboravan: avest. na-maretan / immortal, unforgettable
  • nemrÿt, nemÿran, -mârl = dugo živiti, biti besmrtan: indoved. na-mrita / be immortal
  • nepravÿca, -e,-ah = nepravda, nepravednost: indoved. na-pravicar / injury
  • nereštnè, nerenné (nerên)= zastati, ne ići: perz. na-rusten / to halt, stop
  • nerećnè, nerecên, nerèkal = prešutiti, zatomiti: indoved. na-ric / suppress, conceal, not reveal
  • neroÿt, neroÿn, -ÿl = pobaciti, abortirati: avest. na-redaiti / to abort
  • nerẽz, -êzi,-ih (ledìna) f.= ugar, pustopoljina: hrw. nerezitu, akad. nerebuni / fallow, wasteland
  • nesrÿća, -e,-ah, f. = nesretnica, zlogodnica: indoved. na-srih / (she) wretch
  • nešistné, nešidÿn, nešidêl (nesìst)= ustati: perz. na-sisten / rise, stand up
  • nešratnè, nešerên, nešralnè = nemati stolicu, biti zatvoren: ved. na-sarjati / be obstipated
  • neštatnè, neštoÿn, neštalnè = juriti - žuriti: avest. na-stoy / to hurry
  • netetnè, netené, netelnè (netèt, -ên)= inatiti se: avest. na-hyet / be spiteful, obstinate
  • neveštnè, nevenè, nevedêl = ne znati: indoved. na-vede / ignore
  • nevitnè, nevidÿn, nevidêl = oslijepiti: indoved. na-vid / go blind, lose sight
  • nèvsja, -e,-ah (netjakìca) f.= nećakinja: avest. naptya / niece
  • neytné, nerené, nešalnè = ne ići: avest. noit / not go
  • nìš (njênte *)= ništa: hetit.+ avest. niš / nothing
  • njurgàt, -ân,-âl (brundàt)= mrmljati, gundjati: bask. njurnura / grumble, mutter
  • njurgàvac, -vci, m. = brundalo, gundjalo: bask. njurnuratu / grumbler, grouser
  • noãv, nâvi, -ih, f. = veći brod: indoved. nava, perz. nav, navi / major ship, vessel
  • novitâd, -di,-ih, f. = novost, vijest: perz. novid, avest. nivid / novelty
  • nû, nút (pred vokalom) = no, ali: hetit.+ gots. nu / yet, however
  • nûtri = unutra: indoved. antari / inside

O

  • ošãn = osam, br. 8: avest. ashtán / eight
  • ošmôrje, -jeh, n. = osmero, osmorica: avest. ashtema / eighth
  • òštija, -e, f. = hostija, pričest: indoved. oshtya / wafer, communon
  • oršãn, -âni, -ih (škvêr, -ri *) m.= brodogradnja: aram. aršana / shipbuilding
  • oršânski, -a,-e = brodogradjevni: aram. aršanah / of shipbuilding-
  • otãyni, -na, otãyno = tajnovit, tajanstven: avest. taja / secret
  • oÿć, oÿtje, -jeh, m. = stočni jaram: indoved. yuj / a yoke
  • oynàt, -ân,-âl = upregnuti, tegliti zapregu: indoved. yuji / harness, hitch up

P

  • pacìt, -ÿn,-ÿl (pâčit, -in)= smetati: indoved. pashayati / obstruct, disturb
  • padâjstvo, -va,-ah (-tav) n.= drugarstvo, prijateljstvo: perz. padaš / fellowship
  • pàr (prî)= uz, do: indoved. pari, hetit. pri, grč. para / by, near
  • parâc, -rcì,-ÿh (šudàc) m.= sudac, porotnik: perz. barya / a judge
  • parcìt, parcÿn, parcÿl = prčiti, isturiti: avest. paracit / to pout, protrude
  • pardêt, pardÿn, pardêl = prditi, smrditi: avest. paradata / to fart
  • parhàt, -ân,-âl = letiti, lepršati: indoved. parna, čeh. prchat / to flit, flutter
  • parvân, -àni, -ih, m. = prvak, predvodnik: perz. pervan / leading, favorite
  • parvô, prÿa = najprije, prije: avest. paurvô, tohar. parwe / firstly
  • parvÿ, -vâ,-vô; sionpârvi (prvì)= prvi: tohar. parwe, avest. paurva / first
  • peštakân, -ni,-ih, m. (pantigâna * f.)= štakor, glodavac: perz. peškhan / a rat, rodent
  • peštát, peštân, -âl = oštetiti, izglodati: avest. peshotanu / abrade, gnaw, chafe
  • pecÿna, -ni,-ah (pećìne, -ÿn) f. = pećina, hrid: indoved. pashana / crag, bluff
  • pedân, pedàne, -eh, m. = pedalj, stopa: hetit. pedan, yatvin. peda / foot
  • pék, peký, -ÿh (pećâr, -i) m. = pekar: tohar. päk, rigved. pekv / baker
  • pelàt, -ân,-âl (vožìt)= voziti, voditi: indoved. pelati / to lead, drive
  • perãn, peràna, -ne (kolûr-kjara *)= krem, svjetao: indoved. perana / bright, creamy
  • perùt, perùti, -ih (peròt) f.= pero, perje: hetit. pera / a pen, feather
  • peyãr, pejâri, -ih, m. = vozač, vodič: perz. peyare, hetit. pehuta / leader, driver
  • picigàt, -ân,-âl = zadirkivati, peckati: perz. picidan / to prick, prickle
  • pihavÿna, -ni,-ah (-ne, -ÿn) f.= zaduha, dahtanje: hetit. pihasasi / gasping, panting
  • pîr, -i,-ih, m. = svadba, svatovi: indoved. pir / nuptials, marriage
  • pirgân, -àna,-ne (maćân, -o *)= pjegav, flekast: akad. pirga / spotted, speckled
  • pirgátt, -ân,-âl = ispjegati, zaflekati: akad. pirgatu / to spot, speck
  • pirovjân, -àne,-eh = svat, djever: perz. piruzi / wedding guest
  • pisanÿa, -e,-ah, f. = pjevanje, pjesništvo: avest. yesnya / poetry, chanting
  • plavát, -ân,-âl = plivati, plutati: indoved. plavata, tohar. plewe / swim, float
  • pobràt, poberân, pobrâl = prikupiti, pobrati: hetit. pabrati / collect
  • poganàt, -ân,-âl = popričati, porazgovarati: indoved. ganita / to talk
  • pòlak (puôl)= polovica, napola: indoved. palam / half
  • polnÿ, -nà,-ò (pûn)= pun: indoved. polnos, yatvin. pilnas / full
  • potlén (dòpo *)= kasnije, nakon, poslije: tohar. postam / after
  • pravÿca, -e,-ah (-ÿc) f. = pravda: indoved. pravicar / justice
  • prèša, -e,-ah, f. = žurba, hitnja: indoved. presha / hurry, urgency
  • prignàt, -nân,-âl = natjerati, utjerati: indoved. pari-gnanti / to urge, compel
  • pripelàt, -ân,-âl = privesti, dovesti: indoved. pari-pelate / bring, convey
  • prosukàt, -ân,-âl = probosti, proburaziti: indoved. suka / to pierce, perforate
  • pùska, -e,-ah, f. (komûn, -i * m.)= općina: bask. puska / district, municipality
  • pÿpa, -e,-ah (šmôkva, -e,-av) f.= divlja smokva: indoved. pippal / fig (wild), Ficus caprificus

R

  • rabìt, rabÿn, -ÿl = koristiti, trebati: sumer. rabu / to use, need
  • rêšt, rên, šâl = ići: indoved. hreshati, perz. raštan / to go
  • rèć, recên, rèkal = reći: tohar. reki, avest. rek / to tell, say
  • renćà, remoćà ! = odlazim, odlazimo !: perz. raštan-dja / I (we) go away
  • rîc, rîci (rîč, rîči) f. = riječ: indoved. ric / word, term
  • rimèš, -ši, m. = kormilo većeg broda: akad.+ hrw. rimuš / rudder (of a major ship)
  • rinùt, rinên, rinûl = gurnuti, turiti: indoved. rnoti / introduce
  • rìvat, -an,-al = gurati, nametati: indoved. rinvati / impose, force on
  • rizàt, -ân,-âl = crtati, risati: indoved. drisati / draw, to outline
  • rôžje, -eh, n. (rôzgi, -zg. f.) = vinjaga, suha loza: perz. rezegi / wine shoot, output
  • rudãn, -àne,-eh, m.= potočni rak: perz. rudejan, trac.+ litv. rudas / freshwater crayfish
  • rudÿna, -ni,-ah (rudìne, -ÿn) f.= rudača: akad.+ sumer. uruda / an ore, mineral
  • rũuk, rukÿ, -ÿh (vûk, -ki) m. = vuk, Lupus: indoved. vrka, sarmat. urgos / wolf

S

  • samãn, -âne,-eh (samânj, -i) m. = sajam, vašar: indoved. samana / fair, market
  • sârši, -ih (ježûr, -ri) m. = jeza, groza: akad. serše / a thrill, shivers
  • sâye, sâyah (sâja, -e) f. = gar, čadja: perz. saje / soot, carbon-black
  • sc– ... = štokavski št-.., čakavski šć-...: indovedski sk- / a specific Veyan prefix (sc-)
  • scapàt, -ân,-âl (čapàt)= zgrabiti: perz. čapat, akad. qatâpu / seize, grasp
  • scucát, -ân,-âl (šćućàt)= škljocati, pucketati: indoved. scotati / to click, crack
  • scuknút, -ên,-ûl (šćuknùt)= napući, kvrcnuti: indoved. scutita / to fracture, crackle
  • scukràt, -ân,-âl = zasladiti, turs. “zašećeriti”: indoved. ze-cukra / to sugar, sweeten
  • scùt, scùti, -ih (šćùt) f. = snop, snopovi: indoved. scut / a bundle, sheaf
  • scÿt, scytôj, -ôv (šćît, -ti) m. = štit: indoved. scyut, rus. šćit / a shield
  • sebât, -ân,-âl (bojàt se)= bojati se: indoved. sa-bhujati, čeh. bát se / to fear, dread
  • seburít, -ÿn,-ÿl = sprema se bura, počinje bura: indoved. sa-bhurna / a storm is going
  • secapát, -ân,-âl (čapàt se)= uloviti se: perz. capidan / be caught, jam in
  • sedarzát, sedarzÿn, -âl = držati se, ponašati: indoved. sa-darza / behave, conduct self
  • seganàt, -ân,-âl = razgovarati: indoved. sa-ganita / converse, discourse
  • segènut, -nen,-ul (se_mòvit)= pomaći se, "pokrenuti": akad. genu / to shift, move on
  • segoštìt, -ÿn,-îl = pogostiti (se), najesti: indoved. sa-goshti / to feast, entertrain
  • sejatìt, -în,-îl = skloniti se, zaštititi se: indoved. sa-yata / to shelter, take refuge
  • sekalàt, sekalân, -âl = sići, spustiti se: indoved. sa-calata / descend, come down
  • sekâna, -e,-ah (krosnà) f.= prediona, tkalački stan: perz. sehane / loom, spinnery
  • sekâno, -eg, n. (kupêrta * f.)= pokrivač, plahta: perz. sehane / bed sheet
  • sekaràt, -ân,-âl = svaditi, tući se: avest. karati / to quarrel, wrangle
  • sèkha, -e,-ah, f. = predivo, tkanje, celuloza: hetit. saklai / yarn, cellulose
  • sekhân, -ne,-eh, m. (seknò, -à n.)= platno, tkanina: perz. sehane / textile, weave
  • selascít, -ÿn,-ÿl = ljeskati, sjajiti se: indoved. sa-lascita / to shine
  • selipít, selipÿn, selipÿl = priljepiti se: indoved. sa-lipyate / to stick, adhere
  • seliskàt, -ân,-âl = svjetlucati, sjajiti se: indoved. sa-liskatu / glitter
  • selucít, -în (dištakàt *)= rastati, odvojiti: indoved. sa-luchita / to separate
  • semakját, -ân,-âl = tući se, mlatiti se: bask. makilatu / to bawl, scuffle
  • semêra, -e, f. (pulènat, -nta* m.)= zapad: sumer. semiru, akad. šimeru / West
  • semèrni, -no (pulêntski *)= zapadni, atlantski: akad. šimeruni / western, Atlantic
  • sepacát, -ân,-âl (mišàt se)= miješati se, uplesti: ved. sa-pachita / intervene, get involved
  • sepelâjuć = vozeći se, u vožnji: indoved. sa-pelate / driving
  • sepelàt, -ân,-âl (vozìt se)= voziti se: indoved. sa-pelate / drive
  • sepovêt, sepovedên, sepovêl = predstaviti se: indoved. sa-veda / present self
  • serèć, serecên, serèkal = izlanuti, odati se: indoved. sa-ric / disclose, blunder out
  • serÿvat, -an,-al = snalaziti se, nametati se: indoved. sa-rinvati / cope, find a way
  • sesíst, sešidÿn, sesêl (sèst, sèdnen)= sjesti: avest. sa-sistan / sit down
  • setèpst, -pên,-tèpal (darhtàt)= drhtati, tresti se: avest. sa-tep / to tremble
  • seucìt, -ÿn,-ÿl (učìt se)= učiti: indoved. sa-uchita / to teach
  • seudrÿt, -rên,-ÿl = lupiti se, udariti: indoved. sa-udhrita / bump, hurt self
  • seunâ, -nê,-êh = golema, divovska, svekolika: hetit. siuna / giant, total (she)
  • seupát, -ân,-âl (šperàt *)= pouzdati, ufati se: bask. ufatu / to trust, confide in
  • sevarnút, -nên, -ûl (se tornàt *)= vratiti se: perz. varune / to return
  • sevartít, -ÿn,-îl (vrtìt se)= vrtjeti se, okretati: indoved. sa-vartita / rotate
  • Sevÿšna, -neg (Sevîšni) m.= Svevišnji, Gospod Bog: avest. Sevišto / the Almighty, Supreme God
  • sezgasìt, -ÿn,-ÿl = pogasiti se, ugasiti: akad.+ sumer. ghasis / to extinct
  • shabát, -ân,-âl = istrošiti, oštetiti: akad. habilar / to harm, damage
  • sîka, -e,-ah, m. = klin, greben: perz. sika, indoved. sikha / reef, pin
  • sikàvac, -vci,-ih, m. = trnje, pikavci: akad. sikkatum / thornbush
  • sím (ovdÿ, vâmo)= ovamo, "amo": akad. šym / here
  • sinjadûra, -e,-ûr (podapÿs) f. = potpis, paraf: indoved. sinjalata / subscription
  • sinjâl, -li,-ih (zlàmen, -i) m. = oznaka, simbol: indoved. sinjad / symbol
  • sinjân, -na,-o (zlamenân)= označen, markiran: indoved. sinjana / marked, indicated
  • sinjàt, -ân,-âl (zlamenàt, -ân)= označiti: indoved. sinjat / to mark, indicate
  • Sinjemôri, -morà (Adriânsko more *) n.= Jadran: hrw. sinay-muer / Adriatic (Blue sea)
  • siõn, seunê, -êh (totâl *)= svekolik, cjelokupan: hetit. siu, siuna / entire, total
  • sionšyûn, -ni, m. = jaki orkan, uragan: hetit. siu-šiun, avest. siuni / hurricane, typhoon
  • sion- = vele-, sve- (vejski prefiks imenskog augmentativa): hetit. siu-/ major, big- (augmentative)
  • sion- = naj-, vrlo (prefiks superlativa): hetit. siu- / prefix of adverb superlative (as ...-est)
  • sirotà, -tè,-âh, f. = sirotica (bez roditelja): bask. xirotu / orphan-girl
  • sìst, sidÿn, -êl (sedìt)= sjesti: avest. sidati, akad.+ aram. sittu / sit down
  • sîtije, -ja,-ah, n. (žùkvić, -ći m.)= šaš, sitina: indoved. sitya / sedges, Cyperaceae
  • slišìt, -ÿn,-ÿl (slîšat)= slušati: indoved. srošati, rus. slyšát' / listen
  • slÿva, -e,-ah (slîv) f. = šljiva, Prunus: hetit. šulya, litv. sliva / plum
  • smišÿna, -ni,-ah (-ne, -ýn) f.= komedija, anegdota: perz. smišin / comedy, anecdote
  • smÿšni, -na,-o (ridîkul *)= smiješan: perz. smišin / comical, ridiculous
  • spânje, -a,-ah, n. = spavanje: tohar. späne / sleeping
  • srÿtja, -e,-ah (srìća, -e) f. = sreća: indoved. srih / felicity, fortune
  • stavát, -ân,-âl = stanovati, boraviti: avest. stavât, indoved. stavate / to stay
  • stôtar = stoti, C.: indoved. satar / the hundredth
  • stùpa, -e,-ah, f. (màlin, -ni m.)= vodenica, turbina: indoved. stupa / water-mill, turbine
  • stuparÿca, -ce,-ah, f. = mlinarica: indoved. stupesana / (she) miller, miller’s wife
  • stupàt, stupân, -âl = mljeti, gnječiti: indoved. stupyati / to mill, grind
  • stvâra, -e,-ah, f. = stvar, predmet, objekt: indoved. satvara / item, thing, object
  • subãr, -âri,-ih (pelîj *) m.= bunda, gunj: ak. subaru, hrw. šubar / topcoat, overcoat
  • sukàtva, -vi,-ah, f. = pletenje: indoved. sukavat / knitting, plaiting
  • suknùt, -ên,-ûl = isukati, trgnuti: indoved. suka / draw out (arms)
  • sûne = ugledan, važan: indoved. sune / eminent, important, respectable
  • sÿa, sÿe, sÿu, sÿun = ta, dotična: hetit. siya, gots. saj, sa / this, present
  • sÿlo, sylâ, -âh, n. = šiljak, šiljilo: bask. xilo / point, peak
  • sÿnj, -a,-e (plavî, -vô)= modar, plav: perz. sinay, litv. szina / blue
  • sÿrba, -e,-ah, f. (torênt* m.)= gudura, klanac: indoved. sire, avest. xirbes / ravine, gully

Š

  • šadrÿna, -ne,-ah = kamenac, ovapnjenje: perz. sadr / concrement, lime scale
  • šajàna, -ne,-ah, m.= pospanac, ljenivac: indoved. sayana / lazybones, sleepyhead
  • šamâna, -ne,-ah, m.= razarač, uništitelj: hetit.+ indoved. shamana / destroyer, devastator
  • šancè, šancà; šancêj, -êh (sûnce, sunâc) n.= sunce: perz. šun, akad. šana / the sun
  • šarnà, -è,-âh, f. = srna, Capreolus: hetit. surna, perz. sern / doe, roe-deer
  • šćebâr, -rje,-eh (čabâr, -bri) m. = čabar, vjedro: akad. čabra / tub, bucket
  • šelebãy, šelebàje, -eh (fûrbo*) m.= lisac (Vulpes): aram. šelebu / (he) fox
  • šelùt, -ùti,-ih (želûd) f. = žir: akad. šelu, sumer. šeli / acorn, oak-nut
  • šenác, -ncì,-îh, m. = proso, žitarica Panicum: akad.+ hrw. šen / millet
  • šenùda, -e,-ah (senjùda) f.= divlja višnja: hrw. šennur, akad. šalluru / mahaleb, cherry
  • šerát, -ân,-âl (sràt, serên)= srati, govnariti: indoved. sarjati / to shit, crap
  • šestrâ, -rè,-âh (sestrà, -âr) f. = sestra: indoved. svasar / sister
  • Sibanÿk, -ìka (Šibenîk) m.= grad Šibenik: hrw. Šibaniki, akad. Šibaniba / Šibenik in Dalmatia
  • šidêt, -ÿn,-êl (sedìt) = sjediti: perz. sidati / be sitting
  • šigâ, -ê,-âh, f. (kandalòt * m.)= sige, ledenice: akad. sigga / icicle
  • šigurát, -ân,-âl = čuvati, osigurati: hrw. siggurat, akad. zigurat / to secure, protect
  • šigũr, šigûri, -ih, m. = stražar, čuvar: hrw. sigguru / guard, watcher, custodian
  • šilàt, -ân,-âl = naoštriti, ušiljiti: bask. xilatu / sharpen, appoint
  • šìmo (sìm) = ovamo: akad. šym / here
  • širìt, -ÿn,-ÿl = usiriti, praviti sir: perz. šira / coagulate, crudle, set cheese
  • škarÿna, -ni,-ah (fôjba *) f. = ponor, bezdan: perz. škarnu / abyss, precipice
  • šlane-pÿpe! =(uzrečica) friške fige, "brus !": indoved. slana-pippal / get nothing, no dice!
  • šlebrò, -rà (slêbro) n. = srebro, Ag: gots. silubr, indoved. subra / silver
  • šlušìt, -în,-ÿl = slušati: indoved. srušati / listen
  • šošìt, -ÿn,-ÿl (cìcat, -an)= sisati, dojiti: indoved. šišu / to suck
  • šòk, šokÿ, -ÿh (prasàc, -scì) m. = svinja, prase: perz. xuk / pig, swine
  • šokác, -kcì (prašćâr, -ri) m.= svinjar, svinjogojac: perz. šikaze / swine-herd, pig breeder
  • šroãn, šrâmi, -ih (srâm, -i) f.= stid, spol: perz. šeram, rus. šram / sex, shame
  • štalãy, -àje,-eh, m.= konjušnica, ergela: indoved. sthalika / stud-farm, horse stable
  • štàt, štoÿn, štâl = stajati, stanovati: avest. sta, stoi / to stay, habitate
  • Štetrôjdi, -ih, m. = Sv. Trojstvo: indoved. šveta-troidi / Holy Trinity
  • štotÿn, -nôj,-ôv (stuô) f. = stotina, 100: avest. satahna / a hundred
  • štrašìt, -ÿn,-îl = plašiti, bojati se: tohar. tsraši / terrify, intimidate
  • štûp, -i,-ih, m. (stablò n.)= stablo, deblo: indoved. stup, tohar. štop / trunk (of a tree)
  • šušìć, šušìtje, -eh (-ći) m.= sušica, tuberkuloza: indoved. šushika / tuberculosis, t.b.
  • šušìt, -ÿn,-ÿl (šekàt *)= osušiti: indoved. šushyati, šoshita / to dry, exsiccate
  • šušìtva, -vi,-ah (-ve) f.= sušenje, isušivanje: indoved. šushya / drying, drainage
  • šûšta, -e,-ah, f. (štramàc* m.)= madrac, strunjača: hetit. šašta / mat, mattress
  • šubãn, -âne,-eh (-ni, -ân) m.= župan: perz. šuban, avest. šupana / prefect, executive
  • šuhàt, -ân,-âl (šekàt)= sušiti: bask. xukatu / drain
  • šûji, -a,-e (lîvi, -o)= lijevi: trac. skairas, grč. skaiós / left
  • šûndar, -dre,-ah, m. = hajduk, gusar: avest. xunder / pirate, bandit
  • šûri, -a,-e (sûr, -o)= siv, sijed: bask. zuri / gray, white-headed
  • šurìt, -ÿn,-ÿl = posiviti, osijediti: bask. zuritu / turn grey
  • šûrla, -le,-ah, f. = svirala, frula: perz. zurla, bas. xirula / a fife, flute
  • šurlát, -ân,-âl = svirati frulu: bask. xirulari / to fife, flute
  • šuÿt, švitôj, -ôv (svît, -ti)= svijet: perz. guit / World
  • švetác, -àci,-ih (svecî, -tâc) m.= svetac: indoved. švetaka / a saint, holy man
  • šveták, -tkÿ,-ÿh, m- (fèšta* f.)= blagdan, sv.dan: indoved. švetaki / holiday
  • švêti, -ta,-te = svet, -to: indoved. šveta, litv. šventas / holy, sacred
  • švetÿca, -e,-ah (svetÿc) f.= svetica: indoved. švetika / (she) saint, holy woman
  • švitlàva, -ve,-âv, f. = rasvjeta, osvjetljenje: avest. spitama / lighting, illumination
  • švitlÿca, -ce,-ah (-ÿc) f.= pomično svjetlo, planet: indoved. švitici / mobile light, planete
  • švôyta, -e,-ah, f. = rodbina, svojta: avest. xvaetu, litv. svata / kins, relatives
  • švÿtja, -e,-ah (štêrika *) = svijeća: indoved. švitya / candle
  • švÿtli, -o (svîtli)= svijetao, svjetleći: indoved. šviti, ukr. svitli / bright, luminous
  • šÿr, šyrôj, -ôv (sìri, -ih) m. = sir: perz. šir, rus.+ čeh. syr / cheese
  • šÿra, -e,-ah, f. (šûg, -i* m.)= sok, sirup: perz. šira / juice
  • šyròtva, -vi,/ah (suròtva, -av) f.= sirutka, sirni sok: perz. širabe / whey, cheese juice
  • šyũn, -ne,-eh (šijûn, -i) m.= orkan, vihor: hetit. šiun, avest. siuni / storm, gale
  • šyunát, -ân,-âl (šijunàt)= poharati, kovitlati: avest. siuni / ravage (by a storm)

T

  • tajàt, -ân,-âl (tajìt)= prikriti, skriti: avest.+ litv. taja / suppress, keep secret
  • tàka, -e,-ah, f. = ostruga, turs. "mamuza": egipt. taka / spur, horse rowel
  • takàt, -ân,-âl = dirati, pipati: akad.+ sumer. taka / touch
  • talãr, talâri, -ih, m. = nadvratnik, ulazni trijem: perz. talar / portico
  • tám = onamo, tamo: tohar. täm, rus.+ čeh. tam / there
  • tanburîn, -ni,-ih, m. = bubanj: akad. tan-burim / drum
  • târ (tèr) = i, pa: perz.+ ukr. ta, kajk. ter / and, too
  • tarãc, -âci,-ih (bunàca *) f.= tiho more: indoved. taranta, hetit. taratta / calm, dead sea
  • tarkàtva, -vi,-ah, f. = podjela, razdioba: hetit. tarkomai / division, partition
  • târma, -mi,-ah (-me, -rm) f.= izjedina, bušotina: hrw. tarma / bore-hole, corroding
  • târs, -si,-ih, m. = trs, loza, turs. "čokot": akad. trši / wine-grape
  • târsje, -jeh, n. = vinova loza: hetit. tuwarsa, akad. trši / vine-stock
  • taršât, -ti,-ih (trsât) m.= vinograd: hetit. tuwarsa, gots. weinagards / wineyard
  • târta, -ti,-ah (trtê) f.= puzavica, biljka povijuša: akad. trti / liane
  • tascàt, -ân,-âl (prigrîšt)= okusiti, prezalogajiti: perz. tašten / degustate
  • tascê (tàšće)= gladan, natašte: perz. tašte / hungry
  • tèć, tecên, tèkal = juriti, trčati: perz. tekab, litv. tekati / to run, hurry
  • telebân, telebàna, -ne = zaljubljen, -no: perz. teleben / amorous
  • têmba, -bi,-ah (škurìna, -ne *) f.= mrak, pomrčina: avest. temah / darkness, dusk
  • tepćÿna, -ni,-ah, f. (teramòt* m.)= potres, zemljotres: hetit. tapaša / earthquake
  • tèpst, tepên, tèpal = tresti, drmati: avest. tep / tremble, quake
  • tîgla, -e,-ah, f. (sumprèš* m.)= glačalo, pegla: etrur. tigel / flat-iron
  • tjâća, -e,-eh (otàc, oscî, otâc) m. = tata, otac: hetit. tati / father
  • tjàkula, -li,-ah (ćàkule, -ul *) f. = trač, brbljanje: perz. tačavul / gossip, twaddle
  • tjarmãl, -li (ćrmâlj, -mjà) m.= boksit: indoved. karmilika, armen. karmir / bauxite, redstone
  • tjârv, -vÿ,-ÿh, m. (guÿca; čàrv)= crv: tohar. tsarwo, perz. gujek / worm
  • tjepêr, tjepèri, -ih, f. = krpelj, nametnik: hetit. tepu / tick, parasite
  • topõr, -rì,-ÿh, m. (šikÿra, -re f.)= sjekira: perz. tapar, sumer. tunbar / axe
  • toporÿć, -ìtje,-eh (-ći) m.= sjekirica: perz. taparek, germ. taepperex / hatchet
  • toridân, toreg-dâna (utòrak, utôrka) m.= utorak: indoved. antara / Tuesday
  • tòrri, -a,-e (šekôndi *, drûgi) = drugi: indoved. antar, rus. vtorój / second
  • tovorÿć, -ìtje,-jeh (-ći,-ih) m.= magarčić, osal: perz. tavarek / ass foal, young donkey
  • tovuõr, tovorà; tovôri, -ih, m. = magarac, Asinus: perz. tavar / donkey, ass
  • trãyšet, -ih (trêjset) = trideset ( 30 ): indoved. trinsat / thirty
  • trâjšetar (trêjseti)= trideseti ( XXX.): indoved. trisatar / thirth
  • trèti, -ta,-te (trètji)= treći, III.: indoved. trita, ukr. treti / third
  • trištôtar = tristoti, CCC: indoved. trisatra / three hundredth
  • trigêt, -ti,-ih, f. = trohod, troja vrata: indoved. trigata / three-door
  • trikânt, -i,-ih (triângul *) m. = trokut: indoved. trikent / triangle
  • trìpice, trìpic, f. = žlundre, iznutrice: bask. tripontzi / innards, offal
  • trís ! = tres ! (zvuk udarca): bask. trisk !, perz. trusk! / bang!, crash!
  • trìsak, -ski,-ih (-ak)= munja, udar groma: bask. trisk, perz. trusk / a thunder
  • triskàt, -ân,-âl = pljusnuti, mlatnuti: bask. triskatu / to bang, crash
  • triskàvac, -vci,-ih, m. = gromovnik: bask. triskantza, hetit. tarhunt / thunderer
  • tritràt (tripûti)= triput, 3X: indoved. tritavat / three times
  • trojnúk, trojnùki, -ih m. = prapraunuk: perz. troidi-hunuš / great-greatgrandson
  • trõydi, -ih, m. = troje, trojica, trojci: indoved. troidi / triplets
  • trûlba, -bi,-ah (tùfa, -e *) f.= gnjilež, trulež: aram. tlula / decay, putridity
  • tušćãn, tušćâne, -eh (zêc, -ci) m. = zec, Lepus: perz. tušehan / hare
  • tuhÿca, -e,-ah, f. (kušîn, -ni* m.)= jastuk, vanjkuš: hrw. tuhuli / cushion, pillow
  • tùnja, -e,-ah, f. = povraz, udica: perz. tune / fishline, major hook
  • tùnjica, -e,-ah (-ic) f.= udičica, dječja udica: perz. tunek / mini-hook
  • tûrja, -je,-ah, f. (tòš, -i* m.) = preša, tijesak: hetit. turiya / a press (for olives)
  • tùsci, -a,-e (tùšći)= mastan, debeo: perz. tušt / fatty, thick

U

  • ubrùš, -i,-ih (facolèt *) m.= salvet, rupčić: akad. hubruši / kerchief, hanky
  • ud- (složenice)= štokavski prefiks od- (ot-): indoved. ud- / prefix: de- (from)
  • udpovêda, -de,-ah, f. (tištamênt* m.)= oporuka: indoved. ud-veda / testament, last will
  • udrÿnit, -en,-ul (othìtit, -in)= odbaciti, odgurnuti: indoved. ud-rnoti / to reject
  • udsukàt, -ân,-âl = odsukati (brod): indoved. ud-suka / refloat, set afloat
  • udvartìt, -ÿn,-ÿl (odvidàt *)= odšarafiti: indoved. udvartita / unscrew, loosen up
  • udverzìt, -ÿn,-ÿl = odplesati: avest. verezyat / finish dancing
  • ugànj, ugnjì, -ÿh, m. (oganj)= vatra, požar: hetit. agniš, indoved. agni / fire
  • ûla, ûle, -ah (čelâ, -ê, čêl) f. = pčela: bask. euli, vegl. uv / honey-bee
  • ulèni, -na,-ne = pčelinji: bask. ulixetan / apian, of bee-
  • ulÿna, -ni,-ah (medûra, -e,-ûr) f.= medovina: bask. ulixetan / mead, honey-drink
  • ulÿstje, -a,-ah (ulîšće, -šć) n. = pčelinjak, košnica: bask. ulitxa / apiary, beehive
  • umetàk, -tkì,-ÿh (depožît *) m. = uložak, polog: bask. umetoki / an insert, inclusion
  • uõn, unà; pl. unè, unêh = onaj; neodredjeni član: perz. ûn, etr. vn, vna, vne / a, ein (that)
  • ûri, ûrih, f. = velegrad, city: akad. uru, irs. urra, bask. iri / city, big town
  • urinát, -ân,-âl = oriti se, tutnjiti, ječati: perz. urin / to thunder, resound
  • urobìt, -ÿn,-ÿl = orobiti, opljačkati: bask. arobattu / to plunder
  • urùdba, -bi, f. (tìtul* m.)= naslov, naziv, adresa: hrw. ururda / title, address
  • urùdni, -na,-ne = nazvan, naslovni: hrw. ururdan / entitled, addressed
  • urÿl, urylôj, -ôv, m. = javni sat, "sahatkula": indoved. horila / clock-tower, big clock
  • urÿn, urin-ôj,-ôv, m. = tutanj orkana: perz. urin / stormy roaring, booming
  • ûša, ûše, -ah (gùska) f. = guska, perad Anser: bask. usoa / goose
  • ûšti, ûštih (lâbi, lâb *) f. = usta: avest. uxti, yatvin. austá / mouth
  • ũul, ûli, -ih, f. (mêd, medà m.)= med: bask. uli / honey, nectar
  • uzÿt, uzyẽn, uzÿl (užît, užìjen)= uživati: avest. hushiti / enjoy, find pleasure

V

  • vâ = u, na: perz. va, avest. van, indoved. vy / in, on
  • va- ( v-) = prefiks u-: avest. va-, indoved. vi- / prefix: in-, on-
  • važânski, -ka,-ko (vazânski, -ko)= uskrsni: perz. vazma / of Easter-
  • vãr, varhÿ, -ôv (vàrh, -hi) m. = vrh,-ovi: indoved. varha / summit, peak
  • vãs, vâsi, -ih, f. (selò, -à n.)= selo: hrw. wasi, avest. ves / village, hamlet
  • vabânk (inkânt *)= stečaj, bankrot: perz. va-bank / bankrupt, insolvency
  • vadrìto (naprâvo)= nadesno: avest. va-drita / to the right, right turn
  • vadvorý (vanì)= vani, izvan: indoved. vi-dvara / outside
  • vagnàt, vagnân, -âl = natjerati, utjerati: indoved. vi-gnanti / impel, push into
  • vahêro (strèso *)= nakrivo: akad. nahiri / oblique, incurved
  • vahÿp (umumênt *)= trenutno, momentano: perz. va-hip / immediately
  • vàla, -e,-ah (dràga, -e) f. = uvala: akad. valu, perz. uval / bay
  • vàlica, -e (dràžica) f.= uvalica, dražica: perz. uvalek, akad. uvalki / cove
  • vamõr, -ôri,-ih, f.= samrt, umiranje: indoved. vi-mor / dying, death-bed
  • vamrÿt, vamrên, vamârl (umrît, ùmren)= umrijeti: indoved. vi-mrita / to dye
  • vanìštit, -in,-il (unîstit, -in)= uništiti: hetit. zinešta / destroy
  • vanùk, vnùki,-ih (vnúk, vnùci) m.= unuk: avest. hunuš, litv. anûkas / grandson
  • vapelát, -ân,-âl (importàt *)= uvoziti: indoved. vi-pelate / to import, introduce
  • vapotòku = potočni: rigved. vi-pattoku / riparian, of a brook-
  • vâra, vâri, -ah, f. (mêlo, -a, n.)= pijesak, pješčenjak: akad. wara / sand, sandstone
  • vârda, -de,-ah, f. = utvrda, turs. kula: perz. varda, gots. wardja / a fort, castle
  • vardèni, -na,-ne = utvrdjen: perz. vardana / fortified
  • vârdica, -e (fortìca, -e *) f.= stražarnica: perz. vardek / guard-house, sentry-box
  • vardÿna, -ne,-ah, f. = gradina, tvrdjava: perz. vardana / fortress, fortification
  • vârha, -he,-ah, f. = vrhunac, planina: indoved. varha, avest. variš / mount, peak
  • vârhe, -ôv (muntànja *) f.= velegorje, planinski lanac: indoved. varha / mountain, range
  • varizát, varizân, -âl = nacrtati, skicirati: indoved. vi-drisati / to sketch, draft
  • varnùt, -ên,-ûl (tornàt *)= vratiti, obrnuti: perz. varune / to return, inverse
  • varoÿt, -ÿn,-ÿl (rodìt)= poroditi: perz. varedât / to burn
  • varoÿtva, -vi,-ah, f. = porodjaj, rodjenje: avest. varedaiti / a birth
  • vàrski, -ka,-ko (gorìnji, -e)= gorski, visinski: indoved. varsma / altitudinal, mountainous
  • varsnÿk, -ôj,-ôv (vrsnjâk) m. = vršnjak: indoved. varšina / coeval, age-fellow
  • vârt, vàrtli, -tal (jarûl, -i *) m.= vrt: tohar. warto, etrur. vrtal / garden, yard
  • vartèno, -na,-ah, n. = zvrk: indoved.+ hrw. vartana / spindle, whirlig
  • vartigûz, -zi,-ih, m. = migavac, tko miga turom: akad. vartti-guza / fidget
  • vartít, -ÿn,-ÿl (tornàt *)= okretati: indoved. vartita, hrw. vartti / rotate
  • vartûl, -ùli,-ih, m.= vrtuljak, "ringišpil": indoved. vartuli / carousel, roundabout
  • vartÿl, -lôj,-ôv (metûl, -i) m.= veći leptir: indoved. vartula / butterfly
  • vartàna, -ne,-ah, f. = vrtnja, okretanje: indoved.+ mitan. vartana / rotation
  • vatèpst, vatepên, vatèpal = stresti, zdrmati: indoved. vi-tep / tremble, quiver
  • vazêt, vazamên, vazêl = oduzeti, oteti: indoved. vasati / disposess, take away
  • vâzje, -jah (vâzi, -ih)= sanjke, saonice: perz. vaza / sledge, sleigh
  • vêšt, vên, vedêl = znati, shvatiti: avest. vaêd, čeh. vést / know, comprehend
  • vèli, vetji, sionvèli (najvètji)= velik: hetit. wali, rsl. velij / big, major, maximal
  • velìt, -ÿn, velêl (prâvit)= kazati: kelt. velit, hrw. vali / to tell
  • verês, -êsi,-ih, f. (tànac m.*)= ples, balet: avest. verez / a dance, ball
  • verezÿna, -ni,-ah, f. = kolo, kružni ples: perz. varzeškar / wheel dance, round dancing
  • verzìt, -ÿn,-ÿl (tancàt *)= plesati: avest. verezyat / to dance
  • verzũr, -ûri,-ih (balarÿn *) m.= plesač, baletan: perz. varzeš / dancer (he)
  • verzûra, -re,-ah, f.= plesačica, balerina: perz. varzeši / (she) dancer, ballerina
  • vêye, -ah, f.= zavičaj: indoved. veyah, avest. vaejo / a domicil, hometown
  • Vêya, Vêye (Vèja) f. = grad Krk: indoved. Veyah, avest. Vaejo / Krk town
  • višćũn, -ni,-ih (štrigûn *) m.= vještac: hetit. wišurya, gots. weihan / wizard, sorcerer
  • višćûnski, -ka,-ko = vještičji, čarobnjački: hetit. wišuryanta / witch’s, harridan’s
  • vištÿd, -ôj,-ôv (-di) m.= odjeća, -jelo: indoved. veshtita, hetit. weshya / suit, clothes
  • višÿna, -e,-ah, f. = visina: hetit. vishi, perz. višiden / altitude
  • vidâk, -ki,-ih, m. = bolničar, ranarnik, apotekar: perz. videk / orderly, attendant
  • vidàrna, -ne,-ah, f. (licìlišće n.)= lječilište, ambulanta: perz. vidarna / ambulance, sanatory
  • vihÿr, -ôj,-ôv (vihar, vihri)= oluja, jaki vjetar: perz. vi'ir / storm, gale
  • vinò, -à,-âh (vÿn) n.= vino: hetit. wiana, etrur. vinum / wine
  • vôška, -ke,-ah (pìška, -e) f.= stidnica, vagina: avest. vohuca, vohuni / vulva, pudenda
  • vroãn, vranÿ, -ÿh (vranà, -nè) f.= vrana: tohar. wrauna, litv. varna / crow, rook
  • vÿntja, -e,-ah (càpja, -je) f. = ždral, ptica Grus: kelt. vinč / crane (bird)
  • vÿštja, -je,-ah (štrîga *) f.= vještica: hetit. wišurya, gots. weihitha / sorceress, harridan
  • vÿt, vidÿn, vidêl = vidjeti: avest. vid, yatvin. vîdet / to see, observe

Y

  • ÿšt, ÿn, yâl (jìst, jidên)= jesti: perz. yaštan, bask. jasta, jan / to eat
  • yamàt, -ân,-âl = žeti žito: indoved. yamati / to reap
  • yamàtva, -vi,-ah, f. = žetva: indoved. yamitva / harvest
  • yambũr, -ûre,-eh, m. = buka, žamor: perz. zambor / babble, hubbub
  • yàs, manê, manÿ, manûn (jà)= ja: avest. azem, maked.& slov. jas, litv. as / I, by me, to me
  • yebàt, -ân,-âl = silovati, obljubiti: indoved. yabhati / violate, fuck
  • yglà, yglè, yglâh (igâl) f. = igla: akad. ibri, arab. ibra, yatvin. aigula / needle
  • yskàt, -ân,-âl = tražiti, moliti: bask. askatu, indoved. isaiti / to ask, request
  • yzdìt, -în,-îl = jahati, jezditi: avest. yazdat / to ride, glide

Z

  • zabà, zabý, -ÿh (zjâba, zjâb) f.= žaba: perz. žagha, lyk. xabe, bask. zapo / frog, Rana
  • zabìt, zabÿn, zabÿl = zaboravljati: bask. zabartu / forget
  • zacât, -ân,-âl (začêt, začmên, začêl)= početi: avest. zatha / to start, begin
  • zajûšak, -ški,-ih, m.= predjelo, aperitiv: indoved. ze-yusha / aperitive
  • zambôra, -re,-ah, f. = veća muha, zujara: akad.+ sum.+ perz. zambur / major fly, blowfly
  • zambũr, -ri,-ih, m. = klokot mora, šum valova: akad.+ perz. zambur / gurgling, sea murmur
  • zapâs, -sje,-eh, m. = opseg, obujam: avest. ze-pasa / volume, magnitude
  • zayâmat, -an,-al (posudìt)= posuditi: indoved. ze-yamati / to loan
  • zayãt, -âtje,-eh, f. (šotovênto* n.)= zavjetrina, zaklon: indoved. ze-yata / leeward, shelter
  • zayzdít, -în,-îl (zajàšit, -in) = zajahati: avest. yazdat / mount, get on a horse
  • zbavàt, -ân,-âl = zapuhati: perz. baviden / to blow gently
  • zbiràt, -ân,-âl (zbìrat)= zbrajati, računati: indoved. ze-berate / to count, sum up
  • zdrÿlo, -la,-ah, n. = grlo, ždrijelo: bask. zilo / gorge, pharynx
  • zêb, zêbi, -ih, f. = pup, izbojak: akad. zeb / bud, button
  • zemũn, -ûni,-ih, m.= podzemlje, suteren: perz. zemuni / underworld, underground
  • zenâ, -nÿ,-âh (ženà, ženê, žên) f.= žena: avest. ghenâ / wife, female
  • zgâren, -na,-no = pregoren, pocrnio: avest. garema / burned, blackened
  • zî / zìs (pred vokalom)= s / sa: bask.+ avest. zi, indoved.+ kajk. ze / with, together
  • zi-/ z'- (prefiks)= iz- (is-): bask.+ avest. zi-, indoved. ze- / prefix: with-, con-
  • zibràt, -ân,-âl = odabrati, izabrati: indoved. ze-berate, ukr. zibrat / to choose, select
  • zibûšje, -jeh, n. = loš zrak, aerozagadjenje: perz. zibah / smog
  • zifràjat, -an,-al = spiskati, stratiti: avest. ze-frayati / all spent
  • ziganàt, -ân,-âl = izreći, izgovoriti: indoved. ze-ganita / to say, pronounce
  • zigânka, -ki,-ah (provêrba *) f.= izreka, poslovica: indoved. ze-gan / a proverb
  • zignàt, -ân,-âl = istjerati: indoved. ze-ghnanti / expell
  • zikalàt, -ân,-âl (ubìsit, -in)= objesiti: indoved. ze-calati / to hang, suspend
  • zikarát, -ân,-âl = potući se, posvadjati: avest. zi-karati / to quarrel, wrangle
  • zikarvìt, -ÿn,-ÿl = okrvaviti, iskrvariti: indoved. ze-kharva / get bloody
  • zikavàt, -ân,-âl = izbušiti, izdupsti: indoved. ze-khav / pierce
  • zîkva, -vi,-ah (-ve, -kav) f. = zipka, koljevka: akad. zikša / a cradle
  • zilôkan, -na,-no = rastočen, iztrošen: bask. ziloka / corroded
  • zilôkat, -an,-al = rastočiti, istrošiti: bask. zilokatu / corrode
  • zilokàtva, -vi, f. = rastočenost, izbušenost: bask. zilokatu / corrosion
  • zilucìt, -ÿn,-îl (izolàt *)= izdvojiti: indoved. ze-luchita / to isolate, separate
  • zimrÿtje, -ja,-ah, n.= izumiranje, istrebljenje: indoved. ze-mrita / extinction, extirpation
  • zincàt, -ân,-âl = zrikati, cvrčati: bask. zintzatu / to chirrup, chirr
  • zinzÿn, -nôj,-ôv, m.= noćni šturak, zrikavac: bask. zintzari / cricket
  • zipatjàt, -ân,-âl = osvojiti, zauzeti: indoved. ze-pashayati / conquer, subjugate
  • zipêlat, -an,-al = izvoziti, iznijeti: indoved. ze-pelate / to export, carry out
  • zipovêda, zipovêde, -ah (-êd) f. = ispovijed: indoved. ze-veda / confession
  • zistân, -ni,-ih, m. = zbor, sastanak: perz. sistan / meeting, assembly
  • zistát, -ân,-âl = sastati se, naći se: perz. sisten / to meet, assemble
  • zistupàt, -ân,-âl = smrviti, zdrobiti: indoved. ze-stupa / to crush, crumble
  • zitèpst, stepên, stèpal = stresti, zdrmati: indoved. ze-tep / to shake, tremble
  • zitÿha = tajno, potajice: perz. ištiha / secretely
  • zivarhû = povrh, navrh, vršno: indoved. ze-varha, ukr. zverhu / above
  • zivêda, -de,-ah, f.= izvod, sažetak, sinopsis: indoved. ze-veda / digest, synopsis, abstract
  • ziverzít, -ÿn,-ÿl (zatancàt *)= zaplesati: avest. ze-verezyati / start to dance
  • zižvonìt, -în,-nêl = pozvoniti, zazvoniti: indoved. ze-svanati / to ring
  • zlipít, zlipÿn, -ÿl = slijepiti, zalijepiti: indoved. ze-lipyate / adhere
  • zmantràt, -ân,-âl (zaštrigàt)= začarati, ureći: indoved. ze-mantrita / bewitch, to hex on
  • zmũl, zmulÿ, -ÿh (žmûlj, -i) m.= čaša: perz. zul, kurd. zmoul / glass, bracer
  • zmulÿć, -ìtje,-eh (bićerîn *) m.= čašica, čaška: perz. zulek / calyx
  • zôrje, -jeh, n. (ugànj, m.)= žar, vatra: avest. zaranya, alb. zjarri / fire, ardor
  • zùgva, -vi,-ah (žûkva, -ve,-av) f.= vrba, Salix: hrw. gekva, tibet. žokba / willow
  • zùhak, zùhka, -ko (žûtki, -o)= gorak, kiseo: perz. zuhak / bitter
  • zvartít, -ÿn, zvartêl = postići, isposlovati: indoved. ze-vartti / obtain, acquire
  • zvêdet, -en,-el (zivêšt)= spoznati, shvatiti: indoved. ze-vede / comprehend,
  • zvìdit, -in, zvìdel = razmotriti, raspitati se: avest. ze-vid / to discuss, evaluate
  • zÿtje, -ja,-ah, n. = život, preživljavanje: sumer. zikia, kurd. zivye / life

Ž

  • žegnÿl, -ôj,-ôv, m.= zvončić, praporac: perz. zengil / handbell, wether-bell
  • žiràt, -ân,-âl = kružiti, šetati: akad.+ sumer. ghira / circulate, walk
  • žlatâr, -ri,-ih, m. = zlatar, draguljar: hrw. zalatar / jeweler, goldsmith
  • žloãti, -ta,-te = zlatan, dragocjen: avest. zairi, etrur. zamathi / golden
  • žloãto, -ta, n. = zlato ( Au ): avest. zairita, litv. gelta / the gold
  • žûb, žubÿ, -ÿh (zûb, zûbje) m. = zub, zubi: sumer. zubi, akad. zubu / tooth
  • žûbje, -jeh, n. (dentjêra* f.)= zubalo, gebis: sumer. zubi / teeth
  • žvõn, žvonÿ, -ÿh, m. (zvonò, -nà,-âh, n.)= zvono: indoved. svana / bell
  • žvoncâr, -ri,-ih, m. = pokladni zvončar: bask. zintzari / bell-ringer
  • žymâ, -ê,-âh (zimà) f.= zima, hladnoća: hetit. gima, indoved. hima / winter, coldness
  • žymomorôrni, -a,-e (zimogrozÿv)= zimogrozan: indoved. hima-mor / sensitive to cold
  • žymũn ( zimì )= zimi, zimus: hetit. gimant / in winter

Bibliografija

  • Antonio Ive, 2000: L' antico dialetto di Veglia. Istituto della Enciclopedia italiana, Roma, 187 p.
  • Barač, L. i sur. (10 koautora), 2003: Y-chromosomal heritage of Croatian population and its island isolates. Eur. J. Human. Genet. 11: 535-542
  • Bartoli, M.G. 1906: Das Dalmatische, I (Glossare und Texte), II (Grammatik und Lexikon). Schriften der Balkankomission, 5: 316 + 468, A. Holder, Wien (2nd ed.: Il dalmatico. Istituto della Enciclopedia italiana, 494 p., Roma 2000).
  • Batović, Š. 1982: Kultura starih Liburna. Dometi, 12: 1 - 40, Rijeka.
  • Bolonić M., Žic-Rokov I. 1977: Otok Krk kroz vijekove. Kršćanska sadašnjost, 538 p., Zagreb.
  • Bolonić, M. 1980: Otok Krk, kolijevka glagoljice. Kršćanska sadašnjost, 358 p. Zagreb
  • Bonifačić, N.R.: Zidine Zvonimirove i Jurandvorski ulomci. Krčki zbornik 1: 181-200.
  • Božanić, J. 1983: Komiška ribarska epopeja. Čakavska rič 11: 83-181, Split.
  • Božanić, J. 1996: Iskustvo vremena komiških ribara. Čakavska rič 24: 7-94, Split.
  • Božanić, J. (ed.) 1995-2004: Čakavska rič, sv. 22 – 32, Književni krug Split.
  • Brajković V.& Mardešić P. 1972-1989: Pomorska enciklopedija, knj. I.- VIII. Leksikografski zavod, Zagreb.
  • Brusić, Z.1989: Kasnoantička utvrdjenja na otocima Krku i Rabu. Izdanja Hrvatskog arheološkog društva 13: 111 - 119, Zagreb.
  • Charritton, P. 2000: Hitzegia Euskara-Frantsesa / Dictionnaire francais-basque. Elkarlanean, 597 p., Donostia.
  • Dorčić, V. 1961: Bašćanska mornarica prije prvog svjetskog rata. Anali jadranskog instituta 3.
  • Dorčić, V. 1970: Prezimena i nadimci u Baški na Krku. Krčki zbornik 1: 475-480, Krk.
  • Dorčić, V. 1980: Mjesto gdje je nadjena Bašćanska ploča. Istarska danica, Pazin.
  • Dorčić, V. 1995: Nekoliko podataka o narodnim običajima u Baški. Krčki zbornik 33/2, Krk.
  • Faber, A. 1987: Osvrt na neka utvrdjenja otoka Krka od prethistorije do antike i srednjeg vijeka. Prilozi 3-4: 113-140, Institut za povijesna istraživanja, Zagreb.
  • Fisher, J. 1975: Lexical affiliations of Vegliote. Fairleigh Dickinson, 259 p., Rutherford Univ. Press, New Yersey.
  • Fishman, J.A. 2000: Can threatened languages be saved? (a 21st century perspective). Multilingual Matters Ltd., 503 p.
  • Fučić, B. 1957: Bašćanska ploča kao arheološki predmet. Vajsov zbornik, Slovo 6/8: 247-262.
  • Fučić, B. 1971: Jurandvorski ulomci. Krčki zbornik, 3: 157-175, Povijesno društvo Krk.
  • Geić D.& Šilović M.S. 1994: Rječnik trogirskog cakavskog govora. Muzej grada Trogira, 306 p.
  • Gelb, I.J. 1957: Glossary of old Akkadian. Oriental Institute, Chicago.
  • Greppin, J. 1991: The survival of ancient Anatolian and Mesopotamian vocabulary until the present. J. Near East Studies, 50: 203 - 207.
  • Guberina, P. 1962: Da li je veljotska diftongizacija romanska? Rad JAZU 327: 41-55.
  • Hamm J., Hraste M., Guberina P. 1956: Govor otoka Suska. Hrvatski dijalektološki zbornik 1: 7-214, Zagreb.
  • Hamm, J. 1957: Cakavizam i njegova geneza. Iz problematike čakavskih govora I, Radovi instituta JAZU Zadar, 3: 21-38.
  • Hamm, J. 1960: Cakavci i Romani. Radovi Historijskog instituta JAZU 6/7: 65-80, Zadar
  • Horvat-Mileković M.& Lovrić A.Ž. 1998: Prastaro prirodoslovno nazivlje u veyskoj cakavšćini sela na otoku Krku. Zbornik "Prirodoslovna istraživanja riječkog područja" str. 235-247, Prirodoslovni muzej Rijeka.
  • Horvat-Mileković M.& Lovrić A.Ž. 1999: Podrijetlo starohrvatskog jezika i indoiranski arhaizmi u reliktnim pradialektima. Monograph: Old-Iranian origin of Croats, p. 191-234, Iranian cultural center, Tehrân.
  • Hraste, M. 1961: Cakavizam na istočnoj obali Jadranskoga mora. Firenze, 7 p.
  • Japundžić, M. 1995: Tragom hrvatskog glagolizma. Zagreb, 173 p.
  • Kostial, I. 1913: Čakavska "Duhovna bramba" iz Bašćanske Drage. Vjesnik Staroslavenske akademije u Krku 1913: 68-71.
  • Kranjčević, M. 2003: Ričnik gacke čakavšćine. Čakavski sabor pokrajine Gacke, Otočac, 1.200 str.
  • Kustić, N. 2003: Cakavski govor grada Paga s rječnikom. Društvo Pažana, Zagrebu 431 str.
  • Lesica, I. 1989: Jela otoka Krka. Krčki zbornik 20: 1 - 119, Povijesno društvo Krk.
  • Lovrić, A.Ž. 1969: Prilog poznavanju onomastike Senjskog arhipelaga. Hidrografski godišnjak, 16: 125 - 143, 3 tab. + 2 karte, Split.
  • Lovrić A.Ž.& Mileković M.H. 1996: Antičke epske legende na ranohrvatskom prajeziku krčkih gorštaka (Vêyska zaÿk). Ognjište 7: 166-174, Karlovac.
  • Lovrić A.Ž.& Tomašić F. 1996: Veyske pučke pjesme brdskih sela na otoku Krku. Hrvatski književni list, 30/5: str. 39, Zagreb.
  • Lovrić, M.& Tomašić F. 1996: Legende u veyskom govoru brdskih sela na otoku Krku. Posebni pretisak iz Čakavske riči, str. 90-96, Književni krug Split.
  • Lovrić, A.Ž.& Mileković M.H. 1997: Ranohrvatski prijevod Bašćanske ploče u veyskoj cakavšćini. Hrvatski književni list 31/6: 13-14, Karlovac.
  • Lovrić M. 1998: Podrijetlo Liburna i njihovo etnokulturno naslijedje u Hrvata. Ognjište, 9: 175 - 187, Karlovac.
  • Lovrić A.Ž.& Lovrić M. 1998: Astralna kultura i bogatstvo starohrvatskog zvizdoslovja. Ognjište, 9: 224-247 + 3 karte, Karlovac.
  • Lovrić M., Malinar H., Rac M. 1999: Zagonetka krčke Korintije (Uri-Kvorÿta), najveće neistražene gradine na Jadranu. Ognjište 10: 295-306, Karlovac.
  • Lovrić A.Ž.& Mileković H.M. 1999: Ranohrvatski jezik i njegovi pradialekti. Hrvatsko slovo V/194: 12-13, 1 karta, Društvo hrv. književnika, Zagreb.
  • Lovrić, A.Ž. 1999: Krivotvorba bosančice i Bašćanske ploče. Hrvatsko Slovo V/202: str. 13, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb.
  • Lovrić A.Ž., Rac M., Mileković M.H. 2002: Diversity of Old-Croatian names for Seaweeds and maritime nature in the Adriatic islands. Natura Croatica 11(4): 455-477, Nat. Hist. Mus. Zagreb.
  • Lukežić, I. 1990: Čakavski ikavsko-ekavski dijalekt. Izdavački centar Rijeka.
  • Lukežić I.& Turk M. 1998: Govori otoka Krka. Libellus II/2: 1-325, Rijeka.
  • Magašić, M. i surad. 1976: Bašćansko područje, smjernice razvoja. Krčki zbornik 8: 336 str., Povijesno društvo otoka Krka.
  • Magašić, M. i sur. 2003: Bašćanske besede. Općina Baška, 139 str.
  • Malecki, M. 1929: Cakawizm z uwzglednieniem zjawisk podobnych z mapa. Prace PAU 14, Krakow, 88 p.
  • Malecki, M. 1929: O podzial gwar Krku, z mapa. Prace filologiczne 14: 563-581, Krakow. (prijevod: O podjeli krčkih govora, s kartom. Filologija 4: 223-235, Zagreb 1963).
  • Malinar H. i sur. 1998: Krčka Korintija (Uri-Kuorÿta), najveća neistražena gradina na jadranskim otocima. Monograph: Old-Iranian origin of Croats, p. 473-487 + 1 map, Iranian cultural center, Tehrân.
  • Matoković, B. 2004: Ričnik velovaroškega Splita. Vlastita naklada Split-Zagreb, 1130 str.
  • Mayer, A. 1957-1959: Die Sprache der alten Illyrier (I. Wõrterbuch der illyrischen Sprachreste, II. Etymologie und Grammatik der illyrischen Sprache). Schriften der Balkankommission 15: 200 p, Wien.
  • Meyer, K.H. 1929: Untersuchungen zur Čakavština der Insel Krk. Slavisch-baltische Quellen und Forschungen 3, Leipzig.
  • Milevoj, M. 1992: Gonan po nase (rječnik labinskog govora). Labin, 370 p.
  • Milevoj, M.1994: Vadin po nase, rječnik labinskog govora. Matthias Flacius Illyricus, Labin, 111 str.
  • Miotto, L. 1991: Vocabolario del dialetto veneto-dalmata, ed. 2. Lint, Trieste, 247 p.
  • Moguš, M. 1966: Današnji senjski govor. Senjski zbornik 2: 5-152, Senj.
  • Moguš, M. 2002: Senjski rječnik. HAZU i Matica Hrvatska, Senj, 181 p.
  • Mohorovičić, A. (edit.), 1987: Rapski zbornik. JAZU, Zagreb, 584 p.
  • Mohorovičić A.& Strčić P. (ed.) 1988: Bašćanska ploča, I i II. Zbornik reprinta, Zagreb-Krk-Rijeka.
  • Monier-Williams, M. 1997: Sanskrit-English dictionary. Motilal Banarsidas Ltd., 14th Ed. 1.333 p., Delhi.
  • Muljačić, Ž. 1966: Lo cakavizmo alla luce della linguistica contrastiva. Die Welt der Slaven 11/4: 367-379, Wiesbaden.
  • Murgić S. i sur. 1999: Predslavenski tragovi antičkih Hrvata u Istri i na Krku. Zbornik Bujština 99: 6-18, Matica Hrvatska Umag.
  • Murgić S. i sur. 1999: Poredba predslavenskih pradialekata u Hrvatskoj (Ćiribirci i Veyanne). Monograph: Old-Iranian origin of Croats, p. 235-252, Iranian cultural center, Tehrân.
  • Mužić, I. 1997: Slaveni, Goti i Hrvati na teritoriju rimske provincije Dalmacije. 5. izdanje, 599 str., Dominović, Zagreb.
  • Piasevoli, A. 1993: Rječnik govora mjesta Sali na Dugom otoku (oliti Libar saljski besid). Matica Hrvatska, Zadar 453 p.
  • Prioli, M. 1603: Visitatio apostolica Dalmatiae d. Vegliensis anno 1603. Miscellanea VII, 100-101, Archivio Vaticano.
  • Prister, L. 1980: Vela i Mala Luka. Bilten Baška 2/2: p. 17, Tipograf Rijeka.
  • Ragužin, A. 1998: Glasovita župa Baška, I - II. Krk.
  • Roki-Fortunato, A. 1977: Lîbar vĩškiga jazìka. Libar Publ. Toronto, 607 p.
  • Rošić, Đ.B. 2002: Linguistic identity of the dialect of Fiume. Doctoral dissertation, Toronto.
  • Seršić, S. 1995: O narodnim običajima u Bašćanskoj Dragi. Krčki zbornik 33: 259-264.
  • Skok, P. 1950: Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima, I-II. Posebna izdanja JAZU, Zagreb.
  • Soden, W. von, 1958-1981: Akkadisches Handwörterbuch, Bd. I-III. O.Harrasowitz, Wiesbaden.
  • Sokolić-Kozarić, M. 2003: Rječnik čakavskog govora Novog Vinodolskog. Rijeka-Novi Vinodolski, 382 str.
  • Stipčević, A. 1974: Iliri (povijest, život, kultura). Školska knjiga, 246 p., Zagreb.
  • Strohal, R. 1913: Dijalekt grada Vrbnika na otoku Krku u prošlim vjekovima usporedjen s današnjim. Rad JAZU 199: 67-152.
  • Strčić, P. (ured.) 1993: Narodni običaji otoka Krka. Krčki zbornik 32/33: 1-424, Povijesno društvo otoka Krka.
  • Sturtewart, E.H. 1979: Hittite Glossary. Millwood.
  • Suić, M. 1956: Granice Liburnije kroz stoljeća. Radovi JAZU - Zadar, 2: 273 - 297.
  • Sulojdžić A. i sur. 1992: Govori otoka Krka, uvod u antropološka istraživanja. Filologija (Zagreb) 20/21: 1992-1993.
  • Šimunović P.& Olesch R. 1979-1983: Čakavisch-Deutsches Lexikon, I - III. Bõhlau Verlag, Köln-Wien.
  • Šimunović, P. 1986: Istočnojadranska toponimija. Logos, Split, 306 p.
  • Štefanić, V. 1937: Opatija Sv. Lucije u Baški i drugi benediktinski samostani na Krku. Croatia sacra 1936, 1-86, Zagreb.
  • Štefanić, V. 1944: Narodne pjesme otoka Krka. Hrvatski nakladni zavod, Zagreb.
  • Štefanić, V. 1960: Glagoljski rukopisi otoka Krka. JAZU, Zagreb.
  • Tentor, M. 1909: Der čakavische Dialekt der Stadt Cres. Archiv fũr slawische Philologie 30: 146-205, Berlin.
  • Tentor, M. 1913: Najstariji hrvatski glagoljski brevijar. Vjesnik Staroslavenske akademije 1913 (2), 33, Krk.
  • Tentor, M. 1950: Leksička slaganja creskoga narječja i slovenskoga jezika protiv Vukova jezika. Razprave SAZU 1: 69-72, Ljubljana.
  • Tischler, J. 1982: Hethitisch-deutsches Wörterverzeichnis. Innsbrucker Beiträge zur Sprach-wissenschaft, Innsbruck.
  • Tolk, H.V. i sur. (9 koautora), 2000: Mt-DNA haplogoups in the populations of Croatian Adriatic islands. Coll. Anthropol. 24: 267-279.
  • Tomašić, F. 1997: Srednjovjeke pučke pjesme u ranohrvatskom govoru Gan-Veyãn iz otoka Krka. Ognjište 8: 217-227, Karlovac.
  • Tomašić F.& Lovrić M. 1997: Arhaična pučka predaja u cakavšćini brdskih sela na otoku Krku. Čakavska rič 25: 167-199, Književni krug Split.
  • Tomičić, Ž. 1989: Arheološka svjedočanstva o ranobizantskom vojnom graditeljstvu na sjevernojadranskim otocima. Prilozi Odjela za arheologiju 5-6: 29 - 53, Institut za povijesna istraživanja Sveučilišta u Zagrebu.
  • Turčić, B. 2002: Sedmoškojani, prvi čokavski rječnik. Adamić, Rjeka, 278 str.
  • Ursini, F. 1987: Il lessico veneto-dalmata del novecento (Sedimentzioni culturali sulle coste orientali dell'Adriatico). Atti e memorie del Società dalmata XV, Venezia.
  • Vajs, J. 1908: Hlaholske kodexy ve Vrbniku na ostrove Krku. Časopis Musea kralovstvi českeho LXXXVI, Praha.
  • Vančik, B. 1997: Svi puti vode k čakavštini. Ognjište, 8: 204-216, Karlovac.
  • Velčić, N. 2003: Besedar Bejske tramuntane. Čakavski sabor-Adamić, Beli-Rijeka 579 str.
  • Verbânske štatûti 1388. (glagoljica + prijevod), Krčki zbornik 10: 1-173, Povijesno društvo otoka Krka 1988.
  • Vidović, R. (ed.) 1971-1994: Čakavska rič br. 1 – 21, Matica Hrvatska, Split.
  • Vidović, R. 1977-1993: Pomorska terminologija i pomorske tradicije (rječnik I – III.). Čakavska rič 7/2: 99-156, 10: 145-180, 21/1: 23-41, Matica Hrvatska, Split.
  • Vidović, R. 1984: Pomorski rječnik. Logos, 589 str. Split.
  • Vinja, V. 2000-2004: Jadranske etimologije, I-III. HAZU i Školska knjiga, Zagreb.
  • Yošamýa Mitjêl i sur. 1998: Podrijetlo Liburna i njihovo etnokulturno naslijedje u Hrvata. Ognjište 9: 175-187, Karlovac.
  • Yošamýa Mitjêl 1999: Veyski prazemljopis svijeta i Jadrana (iskon i nestanak starohrvatskog mjestopisa). Ognjište 10: 185-196, Karlovac.
  • Yošamýa Mitjêl i sur. 1999: Predslavenske legende indoiranskog podrijetla na starohrvatskim pradialektima. Monograph: Old-Iranian origin of Croats, p. 353-366, Iranian cultural center, Tehrân.
  • Yošamýa, Z. 2001: Zavjera šutnje o kvarnerskoj Jazovki (u jami Kričavno na Krku pobijeni otočani i Ličani). Politički zatvorenik, 112/113: p. 20-21, Zagreb (srpanj-kolovoz).
  • Yošamýa Z.& Mileković M.H. 2001: Podrijetlo, značenje i sudbina starodalmatskog jezika. Bujština 2001: 247-255, Matica Hrvatska, Umag.
  • Yošamýa Mitjêl 2004: Bascânski besidãr. ITG – Zagreb, 979 str.
  • Yošamýa Mitjêl i sur. 2005: Gan-Veyãn, 27.500 besêd (rječnici istočnog Kvarnera). Torra editûra, ITG - Zagreb, 1.223 str.
  • Žic, I. 2001: Vrbnik na otoku Krku, narodni život i običaji. Adamić, Rijeka 495 str.

Vanjske sveze

Poveznice

Reference

Adapted and elaborated by GNU-license from Adriatic-Chakavian WikiSlavia.